Uganda

Uganda, država u i Africi, između Sudana, Kenije, Ruande, Tanzanije i Viktorijina jezera te Zaira; 236 860 km², 16 811 000 st. (1989). Stanovnici: Buganda ili Ganda (17,8% st.), Teso (8,9%), Nkole (8,2%), Soga (8,2%), Gisu (7,2%), Chiga (6,8%) i dr. (42,9%); porast st. 2,8% (1982-87). Službeni je engleski jezik; govore se i mnogobrojni domorodački jezici. Gl. grad Kampala (331 000 st., 1988). Novčana jedinica ugandski šiling (1 UGS = 100 centi). Društveni bruto-proizvod 236 $/st. (1986). Najveći je dio zemlje visoki ravnjak (1000 ··· ··· 1500 m), koji se proteže između z i i ogranaka velikih istočnoafričkih rasjeda. Uz rasjede na z pruža se planinski masiv Ruwenzori (do 5119 m), a uz i rasjede visoki vulkani (Elgon, 4321 m). Središnji dio U. močvarna je ravnica (jezero Kyogo). Ekvatorska klima sa dva kišna (juni–juli, decembar–februar) i dva suha doba (august–novembar, mart–maj); sr. god. temp, (na visini od 1000 ··· 1500 m) 19 ··· ··· 22 °C; oborine: 1000 ··· 1800 mm, na z pristrancima Ruwenzorija više od 2000 mm. Gusta riječna mreža pripada porječju Nila. Gl. rijeka Viktorijin Nil istječe iz Viktorijina jezera, protječe jezerom Kyogom i Albertovim jezerom, a odande istječe kao Albertov Nil. Mnogobrojna jezera (unutrašnje vode 39 459 km²): Viktorijino, Kyoga, Albertovo, Edwardovo (Mobutuovo), Georgeovo i dr. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 85,9% aktivnog st. Uzgaja se kava, rajska smokva (matoke), manioka, slatki krumpir, povrće, čaj, kakaovac, šećerna trska, duhan, pamuk. Šumarstvo (1985): 12,5 mil m³ drva. Stočarstvo (1985): najviše goveda (5,2 mil.) i koza (2,6 mil.). Ribarstvo (1984): 212 100 t slatkovodne ribe. Rudarstvo: ležišta volframske, bakrene i kobaltne rude, fosfata, kasiterita, kolumbita, soli. Prehrambena, tekstilna, duhanska, cementna, kern, industrija, obojena metalurgija. Gl. izvozni proizvodi: kava (91,8%) i pamuk (1%). Vrijednost izvoza (1985): 386 mil. $ (V.Britanija 17,1%, SAD 14%, Nizozemska 13,5%, Japan 9,5%, SR Njemačka 3,4%). Vrijednost uvoza (1985): 310 mil. $ (Tanzanija i Kenija 33,8%, Velika Britanija 23,3%, Indija 13,4%). Prometna mreža: 1286 km željezničke pruge, 28 372 km cesta (asfaltirano 22%) i 10 280 km unutrašnjih plovnih putova; plovidba je najrazvijenija na Viktorijinu jezeru (gl. pristanište Jinja). Međunar. aerodrom u Entebbeu. U. se služi lukama u Mombasi (Kenija) i Tangi (Tanzanija). Trgovačka flota (1986): 3 broda za opći teret (5091 brt). – Od 13. st. na području U. formirale su se domaće države, koje su potkraj 19. st. potpale pod brit. protektorat. Sve snažniji antikolonijalistički pokret prisilio je Britance da 1962. priznaju zemlji autonomiju, pa je iste godine proglašena njena nezavisnost (1967. unitarna republika; 1971-79. diktatura Idija Amina Dade; voj. udari). Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.