Ujedinjeni Arapski Emirati

Ujedinjeni Arapski Emirati, federacija od sedam emirata na obali Perzijskog (Arapskog) i Omanskog zaljeva (Arapski poluotok; jz Azija); 77 700 km² (Abu Dhabi 67 340 km²; Dubai 3890 km²; Sharjah 2590 km²; Ras al-Khaimah 1680 km²; Al-Fujayrah 1170 km²; Umm al-Quywayn 770 km²; Ajman 260 km²); 1 455 000 st. (1989). Stanovnici su Arapi (87,1%, od čega je rođeno u Emiratima 30,7%), Indijci i Pakistanci (9,1%), Iranci (1,7%), crnci (0,8%), Evropljani i Amerikanci (0,3%) i dr. (0,2%); porast st. 8,9% (1982-87). Novčana jedinica dirhan (1 AED = 100 filsa). Društveni bruto-proizvod 14 410 $/st. (1986). U. A. E. obuhvaćaju uzak obalni pojas (širok do 130 km) uz Perzijski zaljev, od Qatarskog poluotoka (na sz) do poluotoka Musadama i Omanskog zaljeva (na i). Najveći dio teritorija nisko je pustinjsko područje prekriveno slanim tlom i pješčanim otocima; u i dijelu teren se izdiže do 3000 m. Obala je duga 1448 km; mnogobrojni prudovi i niski pješčani otoci (Muqayashit, Halat al-Bahrani, Al-Ghubbah, Sir Bani Yas). Pustinjska klima; sr. zimska temp. 18 °C, ljetna 33 °C, katkad do 46 °C); oborine do 100 mm (kiše ne padaju i po nekoliko godina); sredinom zime i početkom ljeta puše shamal. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 4,9% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 33,8%, u uslužnim djelatnostima 61,3% st. Uzgajaju se datulje, povrće, voće, žitarice, bademi, duhan. Stočarstvo (1985): najviše koza (0,45 mil.) i ovaca (0,16 mil.). Ribarstvo (1985): 72 380 t mor. organizama. Ležišta nafte (proizvodnja 66 mil. t, 1986), zemnog plina (9514 mil. m³, 1985) i vapnenca. Petrokem., cementna, prehrambena (tvornice za preradbu ribe i konzerviranje voća), elektron, industrija; crna i obojena metalurgija; remont brodova do 500 000 dwt. Gl. izvozni proizvod sirova nafta (87%). Vrijednost izvoza (1985): 14 036 mil. $ (Japan 49%, SAD 8%, Francuska 6%, Singapur 4%, Oman 3%). Vrijednost uvoza (1985): 7326 mil. $ (Japan 18%, SAD 12%, V.Britanija 10%, Italija 7%, SR Njemačka 7%, Bahrein 5%, Francuska 5%). Prometna mreža 4360 km cesta (asfaltirano 61%). Međunarodni aerodromi (Abu Dhabi, Dubai i Ras al-Khaimah). Gl. luke: Dubai s ekstenzijama (Jebel Ali i Port Rashid), Port ili Mina Zayed, Port ili Mina Khalid, Saqr i Fujayrah. Ukupan god. lučki promet oko 65 mil. t. – Trgovačka flota (1986): 220 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 653 525 brt ili 1 849 476 m³; struktura: 32 tankera za naftu (371 684 brt), 1 LNG odn. LPG-brod (500 brt), 1 BC-brod (8586 brt), 64 broda za opći teret (150 592 brt), 3 kontejnerska broda (79 473 brt), 3 ribar, broda (1528 brt), 1 FP-brod (180 brt), 16 opskrbnih brodova (6531 brt), 64 tegljača (17 288 brt), 2 istraživačka broda (419 brt) i 33 netrg. broda (16 744 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; oko 1200 ljudi; flota (1986): 6 rak. topovnjača, 6 p. br., 3 p. č.; obalna straža: 55 p. č.; mom. avijacija: 2 av. – Do poč. 19. st. pučanstvo 7 šeikata bavilo se gusarstvom i trgovinom robljem (Gusarska obala). Da osiguraju prometnice do Indije i stvore uporišta u Perzijskom i Omanskom zaljevu, Britanci su u 19. st. silom i sporazumima većinu šeikata doveli pod svoj protektorat; 1971. šeikati su postali nezavisna federacija. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.