uprava, pomorska

uprava, pomorska, državni (javni) organ za upravno-pravne poslove (zakonitost), organizaciju i nadzor službi sigurnosti na moru i red u lukama; posebno se to odnosi na sigurnost pom. saobraćaja, sposobnost broda za plovidbu, sigurnost plovidbe i organizaciju pom. radio-službe u obalnom moru dotične države. Organizaciju p. u. različita je u pojedinim pom. zemljama; u nekima je i organ RM. U SFRJ to je Savezni komitet za saobraćaj i veze te odgovarajući republički organi (komiteti); lučke kapetanije (ispostave) neposredni su izvršioci upravnih, stručnih i inspekcijskih poslova iz republičke nadležnosti. U ratu se p. u. podređuje organu RM odgovornom za plovidbu u rat. uvjetima. – Neke ustanove p. u. spominju se već u statutima srednjovjekovnih gradova na Sredozemlju (Dubrovnik). Značajnu ulogu imali su franc. Ordonnance de la marine marchande (1681), austr. Politički edikt Marije Terezije (1774) i Dubrovački edikt za plovidbu (1794). Prva organizacija p. u. na i jadranskoj obali Govemo centrale marittimo osn. je pol. 19. st. u Trstu; poslije austro-madžarske nagodbe (1867) osn. su pom. oblasti sa sjedištem u Trstu i Rijeci (za Hrvatsko primorje). U Baru je 1880. osn. lučko poglavarstvo za tadašnje crnogorsko primorje. – U Kraljevini SHS osn. je Pomorska oblast u Bakru (1918-22) a zatim Pom. odjeljenje pri Ministarstvu saobraćaja (1922-24) s Direkcijom pom. saobraćaja u Splitu (do 1941) i lučkim poglavarstvima (okružja), lučkim kapetanijama (I i II reda) i lučkim zastupništvima. – U NOR-u na Jadranu prvi organ bila je Pomorska direkcija u okviru Komande mornarice za Hrvatsko primorje i Istru, zatim Saobraćajno odjeljenje Štaba Mornarice NOVJ, odn. odjeljenja POS-ova i pom. komandi JM; izvršni organi bili su lučke kapetanije na jugosl. oslobođenoj teritoriji, a u Italiji Baza Mornarice NOVJ (Monopoli) sa 5 lučkih kapetanija. God. 1945. poslovi p. u. prešli su na Glavnu upravu pomorstva Ministarstva saobraćaja SFRJ i na njezine izvršne organe (Direkcija pom. saobraćaja u Splitu sa 5 pom. poglavarstava, lučkim kapetanijama i zastupništvima). God. 1946. osn. je Ministarstvo pomorstva FNRJ, koje je rukovodilo pom.-upravnom službom i pom. privredom (za brodogradnju Centralna uprava brodogradnji); Gl. uprava luka i pom. plovnih putova, poslije Direkcija pom. saobraćaja, imala je sjedište u Splitu. Ukidanjem Ministarstva (1953) osn. je Uprava pomorstva i riječnog saobraćaja te Pom. oblast sjevernog (Rijeka), srednjeg (Split) i južnog (Kotor) Jadrana; u njihovoj nadležnosti i u istom sjedištu bile su Direkcije luka (upravno-tehn. poslovi); za pom.-privredno poslovanje osn. su poduzeća Luka i javnih skladišta, podređena Gl. direkciji, koja je kasnije prerasla u Generalnu direkciju brodarstva odn. Generalnu direkciju trg. mornarice u Rijeci; Glavna direkcija građevinskih poduzeća i Uprava pomorske rasvjete bile su u Splitu. Poslije donošenja Osnovnog zakona o službi sigurnosti plovidbe (1962), stručni poslovi sigurnosti plovidbe prenijeti su na → Ustanovu za održavanje pom. plovnih putova, a poslovi tehn. sigurnosti i sposobnosti broda za plovidbu na → Jugoregistar; prestankom rada Uprave pomorstva i riječnog saobraćaja, osnivanjem Saveznog saobraćajnog inspektorata (1963) te formiranjem Saveznog komiteta za saobraćaj i veze (1978; prije Savezni sekretarijat za saobraćaj i veze), republički organi (komiteti) reguliraju i organiziraju sve upravne i inspekcijske poslove iz djelokruga sigurnosti plovidbe. Ti su poslovi u skladu i sa Zakonom o pom. i unutrašnjoj plovidbi (1977).