Urugvaj

Urugvaj, država u ji dijelu Južne Amerike s izlazom na estuarij Rio de la Plate i Atlantski ocean; 177 508 km²; 2 983 000 st. (1989). Stanovnici su mješanci španj. i tal. doseljenika (85,9%), mestici (3%), Talijani (2,6%), Židovi (1,7%), mulati (1,2%) i dr. (5,6%); porast st. 0,8% (1982-87). Službeni jezik španjolski. Glavni grad Montevideo (1 247 920 st., 1985). Novčana jedinica novi peso (1 UYP = 100 centesima). Društveni bruto-proizvod (3035 $/st. (1986). Primorska nizina na jz, j i ji, pobrđa (do 294 m) u središtu te aluvijalna dolina rijeke Rio Negra i ravnjaci na zapadu. Nerazvedena pješčana obala duga je 660 km; uz i obalu lagune (Negra, Castillos). Suptropska klima; sr. zimska (juli) temp. 10 ··· 14 °C, ljetna (januar) 22 ··· 24 °C, oborine: 1000 ··· ··· 1500 mm u primorju, 850 ··· 900 mm u unutrašnjosti, 1200 ··· 1300 mm na si. Povremeno puše hladan vjetar pampero. Plovne su rijeke Uruguay i Rio Negro te estuarij Rio de la Plate; veća jezera: Mirim i Rio Negro. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 15,3% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 23,6%, a u uslužnim djelatnostima 61,1% st. Uzgajaju se žitarice, šećerna repa i trska, vinova loza, povrće, duhan, evr. voće. Šumarstvo (1985): 3 mil. m³ drva. Stočarstvo (1985): najviše ovaca (21 mil.) i goveda (l0 mil.). Ribarstvo (1985): 139 078 t mor. organizama. Rudarstvo je nerazvijeno; iskorišćuju se ležišta talka, kvarca i mramora. Jaka prehrambena (preradba mesa i mlijeka) te kern., tekstilna i cementna industrija; crna metalurgija. Turizam: prihod 107 mil. $ (1984). Glavni izvozni proizvodi: tekstil (29,1%), meso i stoka (27,1%), koža i krzno (13,7%), povrće (12,3%), pića i duhan (3%), plastika (1,9%). Vrijednost izvoza (1986): 1088 mil. $ (Brazil 15,6%, SAD 13,3%, Argentina 9,5%, SR Njemačka 8,5%, Iran 5,3%). Vrijednost uvoza (1986): 769 mil. $ (Brazil 17,2%, Nigerija 14,4%, Argentina 11,2%, SAD 8,4%, SR Njemačka 6,2%). Prometna mreža: 3001 km željezničke pruge, 49 814 km cesta (asfaltirano 20%) i 1600 km unutrašnjih plovnih putova. Gl. luka Montevideo; ukupan lučki promet oko 2 mil. t. Međunar. aerodrom Carrasco (Montevideo). Trgovačka flota (1986): 89 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 149 811 brt ili 423 965 m³; struktura: 6 tankera za naftu (76 378 brt), 12 brodova za opći teret (44 316 brt), 55 ribar, brodova (16 179 brt), 6 FP-brodova (4384 brt), 8 tegljača (1930 brt) i 2 jaružala (6624 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; oko 6600 ljudi; flota (1986): 3 fr., 1 kor., 5 p. br., 3 p.č., 7 des. sredstava, 1 š. br.; mom. pješadija: 1 bataljon (oko 550 ljudi); morn, avijacija: 25 av. i he.; vojnopom. baza Montevideo. – U. su na poč. 16. st. otkrili Španjolci, čije se vlasti oslobodio za općega latinskoamer. oslobodilačkog rata i 1811. proglasio nezavisnost (priznata 1828). Unutrašnji razvitak karakterizirali su zaoštreni polit, i društveni problemi, nestabilne ekon. prilike, pojačan utjecaj vojske te represivni i nedemokratski režimi.