vremenska karta

vremenska karta, geogr. karta nekog područja s ucrtanom mrežom meteor. stanica; na njoj su ugovorenim znacima (simbolima) za određen sinoptički termin prikazani meteor. elementi, pojave i barički sistemi, tj. trenutačna slika vremenskih prilika. Položaji sinoptičkih stanica označeni su staničnim krugom i staničnim brojem, a elementi se unose simbolima prema → staničnom meteorološkom modelu. Prizemna v. k. sadržava meteor. elemente i pojave dobivene prizemnim motrenjima i mjerenjima s kopnenih i brod. meteor. stanica; te su karte posebno značajne u prognoziranju vremena na brodu; osnovna v.k. obuhvaća šire geogr. područje i sadržava velik broj meteor. elemenata (SHIP i SYNOP izvještajâ) svrstanih oko stanice prema shemi staničnog modela. Izrađuje se za sve sinoptičke termine (svaka tri ili svakih šest sati UTC) i prikazuje stvarne vremenske prilike nad nekim područjem. Za potrebe SFRJ ta karta obuhvaća područje od Sjeverne Amerike do središnje Azije i od polarnih krajeva do Sahare; može biti ograničena i na samo jednu zemlju, pokrajinu ili more; dopunska ili pomoćna v. k. sadržava analizirane podatke nekoga meteor. elementa (npr. karta temperature, oborina, oluja, izalobara i sl.). Te su karte po opsegu različite ali ugl. odgovaraju mjerilu osnovne karte. Visinska v. k. prikazuje analizirano baričko polje na standardnoj visini, odn. za određene standardne razine izobaričkih ploha (npr. 850, 750, 500 mbar); zove se i karta baričke topografije jer izohipsama prikazuje topografski reljef dotične izobaričke plohe: karta apsolutne topografije (AT), s visinama izobaričke plohe računate od mor. razine i karta relativne topografije (RT) računata za razliku visina između dvije izobaričke plohe. Uz karte apsolutne topografije i relativne topografije upotrebljavaju se i presjeci troposfere, aerološki dijagrami i dr.