Zair

Zair, država u ekvatorskoj Africi s izlazom na Atlantski ocean: 2 344 885 km²; 33 991 000 st. (1989). Stanovnici su pripadnici Bantu-crnaca (85,6%; Lubanci, Konžani, Monžani, Runđani, Adamavci) te Pigmejci i dr.; porast st. 2,2% (1982-87). Službeni jezik francuski. Gl. grad Kinshasa (2 653 588 st., 1984). Novčana jedinica zair (1 ZRZ = 100 makuta, sing. likuta = 10 000 sengi). Društveni bruto-proizvod 160 $/st. (1986). Zair se sastoji od Konžanske zavale uz rijeku Kongo (Zaire) na zapadu, od okolnih ravnjaka (500 ··· 1000 m) i planinskog područja s aktivnim vulkanima (Nyamulagira, 3056 m; Nyragongo 3469 m) na istoku. Nerazvedena obala duga je 40 km. Ekvatorska klima na sjeveru, trop. na jugu; sr. zimska (juli) temp. 16 ··· 23,5 °C, ljetna (januar) 22 ··· 26,5 °C; dnevno kolebanje temp. veće od godišnjeg; oborine: u središnjem i sz dijelu do 1800 mm, na j i i do 1200 mm; suho razdoblje od maja do septembra, odn. oktobra, kišno od oktobra do aprila. Najveća je rijeka Kongo (u gornjem toku Lualaba; duga 4700 km, plovna 1600 km); pritoci Kasai i Ubangi. U i području mnogobrojna jezera (Edwardovo ili Mobutu Sese Seko, Albertovo, Kivu, Tanganyika, Mweru), na sz jezera Tumba i Inongo. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 70% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 15%, a u uslužnim djelatnostima 15% st. Uzgaja se manioka, slatki krumpir, žitarice, papaja, banane, ananas, agrumi, arahidi, sezam, uljna palma, kakaovac, kava, čaj, šećerna trska, duhan, pamuk. Šumarstvo (1985): 30,5 mil. m³ drva. Stočarstvo (1985): najviše koza (2,9 mil.), goveda (1,3 mil.), svinja (0,8 mil.) i ovaca (0,8 mil.). Ribarstvo (1985): 102 000 t ugl. slatkovodne ribe. Rudarstvo: ležišta dijamanata (20,2 mil. karata, 1985; na 1. mjestu u svijetu), bakrene, cinčane, manganske, volframske, kositrene, uranske rude, kobalta, kadmija, srebra i zlata te ugljena i nafte. Prehr., tekstilna, kožna, drvna, duhanska, cementna, kem. i petrokem. industrija; obojena i crna metalurgija. Gl. izvozni proizvodi: bakar (36,4%), nafta (17,4%), kobalt (11,9%), kava (11,4%), dijamanti. Vrijednost izvoza (1986): 1090 mil. $ (Belgija/Luksemburg 32%, SAD 24%, SR Njemačka 12%, Francuska 5%). Vrijednost uvoza (1986): 872 mil. $ (Belgija/Luksemburg 22%, Francuska 11%, SAD 10%, SR Njemačka 8%, Japan 4%). Prometna mreža: 5252 km željezničke pruge, 45 671 km cesta (asfaltirano 18%) i 13 700 km unutrašnjih plovnih putova; gl. pristaništa na rijeci Kongu: Kinshasa, Pool Malebo, Bubundu, Kindu, Kongolo, Bukama. Međunar. aerodromi: Kinshasa (Ndjili), Lubumbashi (Luano), Bukavu i Kisangani. Gl. luke: Matadi, Borna, Banana. God. lučki promet oko 3 mil. t. Zair se služi i angolskom lukom u Lobitu (izvoz bakra). Trgovačka flota (1986): 31 brod (veći od 100 brt) s ukupno 65 833 brt ili 186 407 m³; struktura: 5 brodova za generalni teret (38 258 brt), 1 putničko-teretni brod (13481 brt), 14 ribar. brodova (4793 brt), 1 FP-brod (150 brt), 1 opskrbni brod (110 brt), 5 tegljača (1161 brt) i 4 jaružala (7880 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; oko 1500 ljudi; flota je organizirana u 3 flotile (jezerska, riječna, obalna); flotne snage (1986): 4 top., 3 torp. č., 33 p. č.; morn. pješadija (oko 600 ljudi); vojnopom. baze: Matadi, Kalemie, Kinshasa, Banana. – Od 14. do 19. st. između rijeka Ogowea, Kwaga i donjeg Konga (Zaire) bila je država Kongo, koja je od 15. st. održavala trg. veze s Portugalom (izvezeno oko 5 milijuna robova). Belg. kralj Leopold II osn. je 1876. međunar. društvo, kojemu je Berlinska konferencija (1884-85) dodijelila status »Nezavisne Države Konga«. Bezdušna eksploatacija domorodaca izazvala je svj. javno mnijenje, pa je pod njegovim pritiskom Leopold II 1908. predao Kongo Belgiji (pobune 1921, 1926-27, 1931). Oslobodilački pokret rezultirao je proglašenjem nezavisnosti 1960; smjenjivanje vlada, borba protiv separatizma u Katangi (pripojena 1963. uz pomoć jedinica UN) i Kasaija te voj. akcije 1963-65. protiv pristaša ubijenoga prvog premijera P. Lumumbe destabilizirali su prilike; njih je postepeno sredio general Mobutu, koji je 1965. u voj. udaru preuzeo vlast; 1971. zemlja je dobila ime DR Zair. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.