Zimbabve

traži dalje ...

Zimbabve, država u jugoistočnoj Africi, između Zambije, Mozambika, Južnoafr. Republike te Bocvane; 390 622 km²; 8 987 000 st. (1989). Stanovnici su Afrikanci (97,6%, od čega Bantu-crnci 86,6%), bijelci (2%) i dr. (0,4%); porast st. 2,8% (1982-87). Službeni jezik engleski; govore se i mnogobrojni domorodački jezici (chishona, sindebele i dr.). Gl. grad Harare (prije Salisbury; 731 000 st., 1988). Novčana jedinica zimbabveanski dolar (1 ZWD = = 100 centi). Društveni bruto-proizvod 620 $/st. (1986). Z. je planinska zemlja (80% teritorija iznad 600 m). Najveći dio zauzimaju visoki ravnjaci (900 ··· 1700 m), koji se na s i si postupno spuštaju u dolinu rijeke Zambezija, a na ji prema rijekama Limpopu i Saveu. U i dijelu leži meridionalno položeno planinsko područje Inyanga (Inyangang, 2594 m). Ublažena trop. klima; sr. zimska (juli) temp. 10 ··· 15 °C, ljetna (januar) 20 ··· 25 °C; oborine 400 ··· ··· 1400 mm; kišni period oktobar – mart. Gl. rijeke: Zambezi (pritoci: Gwai, Sengwe, Umniati) i Limpopo. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 26,2% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 28,3% a u uslužnim djelatnostima 45,5% st. (1982). Uzgajaju se žitarice (najviše kukuruz), šećerna trska, krumpir, soja, banane, agrumi duhan, pamuk. Šumarstvo (1982): 8,3 mil. m³ drva (tikovina, rodezijski mahagonij). Stočarstvo (1982): najviše goveda (5,4 mil.) i koza (1 mil.). Ribarstvo (1982): 18 100 t slatkovodne ribe. Rudarstvo (1982): ležišta zlata i srebra, azbestne (na 3. mjestu u svijetu, iza SSSR i Kanade), kromne (na 4. mjestu u svijetu, iza Južnoafr. Republike, SSSR i Albanije), željezne, kobaltne, kositrene, bakrene, niklene i volframske rude, pirita, boksita, magnezita, ugljena, smaragda. Turizam (1983): 235 726 turista. Gl. izvozni proizvodi: duhan (20,1%), zlato (14,5%), željezne legure (8%), azbest (6,3%), pamuk (5,4%), šećer (5,4%), nikal (4,7%), kukuruz (4,1%). Vrijednost izvoza (1984): 1154 mil. $ (Južnoafr. Republika 17,1%, V. Britanija 9,5%, SR Njemačka 8%, SAD 7,9%, Nizozemska 4,5%). Vrijednost uvoza (1984): 1132 mil. $ (Južnoafr. Republika 22,1%, V. Britanija 15%, SAD 9,6%, SR Njemačka 8,2%, Japan 5,2%). Prometna mreža 3394 km željezničke pruge (1984), 170 400 km cesta (1982; asfaltirano 7%) i 280 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodromi: Harare i Bulawayo. Pomor. promet odvija se preko mozambičkih luka (Sofala i Maputo) te lukâ Južnoafr. Republike. – Na području današnjeg Z., gdje su se od 15. st. formirale bantuske države, od Evropljana su se prvi učvrstili Portugalci. Potkraj 19. st. Cecil John Rhodes (po njemu i ime zemlji) stekao je ugovorom s Lobengulom, vladarom Ndebelâ koncesije za iskorišćivanje ruda; kolonizacijom i gušenjem ustanka Britanci su učvrstili svoju vlast; 1923. osn. je samoupravna kolonija Južna Rodezija, koja je 1953-63. bila u sastavu Federacije Rodezije i Njase. Kako bi sačuvala vlast, vlada bjelačke manjine je nakon propasti Federacije jednostrano proglasila nezavisnost (1965), ali je pred sve jačim oslobodilačkim pokretom morala popustiti, pa je nezavisnost Z. proglašena 1980. Cl. je Pokreta nesvrstanih zemalja i domaćin njihove Osme konferencije 1986.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.

Citiranje:

Zimbabve. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.12.2024. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/zimbabve>.