Andora

traži dalje ...

Andora, država u j dijelu i Pireneja (1880 ··· 3000 m) u dolinama pritoka rijeke Valire (Balira); 464 km²; 56 000 st. (1989): Andorci (27,1%), Španjolci (58,6%), Francuzi (6,2%), Portugalci (3,5%) i dr. (4,6%); porast st. 4,7% (1980-85). Gl. grad Andorra la Vella (Andorre-la-Vieille; 15 639 st., 1986). Službeni jezik katalonski, razgovorni francuski i španjolski. Novčane jedinice: franc. franak i španj. peseta. Društveni bruto-proizvod 3940 $/st. (1983). Klima umjereno planinska. Turizam je gl. privr. grana (oko 7 mil. turista godišnje). U poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu zaposleno je 0,5% aktivnog st., u industriji, ru-darstvu i građevinarstvu 28,7%, a u uslužnim djelatnostima 70,8% st. Uzgaja se duhan, žitarice, krumpir, povrće. Stočarstvo: ugl. ovce (12 000 grla) i goveda; proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda. Ležišta željezne i olovne rude, boksita, ukrasnog kamena. Industrija slabo razvijena; proizvodnja nakita, drva i pokućstva, cigara i cigareta. Gl. izvozni proizvodi: sir i vuna. Vrijednost izvoza (1983): 10 mil. $ (Francuska 58%, Španjolska 42%). Vrijednost uvoza (1983): 233 mil. $ (Francuska 63%, Španjolska 37%). Prometna mreža: 220 km cesta (asfaltirano 55%); automobilska cesta povezuje gl. grad A. s gradovima Foixom i Perpignanom (Francuska) te Seo de Urgelom (Španjolska). – A. je autonomna kneževina od 1231; danas je pod suverenitetom predsjednika Republike Francuske i urgelskog biskupa.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.

Citiranje:

Andora. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 21.4.2025. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/andora>.