Azija

Azija, najveći i najnaseljeniji kontinent; 44 311 316 km² (29,7% ukupnog kopna na Zemlji); 2 717 842 000 st. ili 63 st./km² (59,7% svj., 1984). Žutoj rasi pripada 2/3 stanovništva, ostalo bijeloj i manjim rasnim skupinama. Sedamdesetak milijunskih gradova; najveći su Tokio (8 353 674 st.; šire područje 11 670 571 st., 1985) i Shanghai (6 320 872 st.; šire područje 11 859 748 st., 1982), zatim Seoul (Sŏul), Peking (Beijing), Bombay, Djakarta (Jakarta), Teheran, Karachi, Tientsin (Tianjin) i Bangkok. U gradovima živi oko 30% stanovništva. Najnaseljeniji dio A. jest njezin ji dio, tzv. monsunska Azija, gdje na 12,5 mil. km² živi oko 90% ukupnog stanovništva. A. je na s okružena Sjevernim ledenim morem, na i Tihim oceanom, na j Indijskim oceanom; od Afrike je odvojena Sueskim kanalom i Crvenim morem, a od Evrope Egejskim, Mramornim i Crnim morem; kopnena granica prema Evropi ide gornjim Uralom, donjim tokom rijeke Urala i Kumo-maničkom udolinom. Najsjevernija je točka rt Čeljuskin (77°40' N), a najjužnija rt Piai (01°15' S), odn. rt Batu Tua u Indoneziji (09°05' S), što iznosi 8600 km; najistočnija je točka rt Dežnjev (169°40' W), a najzapadnija rt Baba (26°03' E), što iznosi 9650 km. Iznad 1000 m jest 34% površine; najviši je vrh u A. i svijetu Mt. Everest (8848 m), najdublja je depresija Mrtvo more ( – 396 m). A. je slabo razveden kontinent, 62 000 km obale ili 1,39 km na 1000 km²; najbolje su razvedene ji i i obale; otoci zapremaju 6,3% površine kontinenta; 39 otoka veće je od 5000 km²; najveći su otoci Nova Gvineja (785 000 km²) i Borneo (736 000 km²), zatim Sumatra, Honshū, Celebes, Java, Luzon, Mindanao, Hokkaidō, Ceylon (Šri Lanka) i Taiwan; na poluotoke otpada 18,5% kontinenta (Arabija i Indija najveći su poluotoci na svijetu). Azij. rijeke značajnije su za natapanje zemljišta nego za plovidbu i energetsko iskorišćivanje. U Tihi ocean ulijevaju se rijeke Yangtze (Chang Jiang; 5800 km), Huang Ho, Mekong, Amur; u Sjeverno ledeno more Jenisej, Ob s Irtišem, Lena s Aldanom, Kolima, Indigirka, u Indijski ocean Ind, Godavari, Narbada, Brahmaputra, Ganges, Eufrat i Tigris, Irrawaddy i Salween; rijeke Sir-Darja, Amu-Darja, Tarim, Ural i Ili utječu u zatvorena jezera. Najveća se jezera nalaze u pojasu između Kaspijskog (371 000 km²; najveće na svijetu) i Bajkalskog jezera (najdublje na svijetu; 1620 m); mnoga su jezera slana i bez otjecanja. U z dijelovima prevladava pustinjska i stepska klima, u j trop. monsunska, aui izvantrop. monsunska. Klima je s dijelova A. borealna; unutrašnjost ima pustinjsku i stepsku klimu. Apsolutni je maksimum temp. u Izraelu (53,9 °C), a minimum u Ojmjakonu ( – 67,7 °C), na gornjem toku Indigirke (SSSR). Najviše oborina imaju j i ji dijelovi, više od 2000 mm godišnje (Cherrapunji, 11 430 mm); najmanje si dijelovi Sibira, središnji i jz dijelovi kontinenta (25 mm). U A. prevladava poljoprivreda; njome se bavi oko 60% aktivnog st. (bez SSSR-a); s su dijelovi neobrađeni ili slabo obrađeni; u si, središnjim i jz dijelovima prevladava nomadsko stočarstvo, u j i i dijelovima intenzivna poljoprivreda (pretežno riža), u unutrašnjosti Indokine, na Borneu, većem dijelu Sumatre, na Celebesu, Mindanau i Irijanu nerazvijena selilačka poljoprivreda na krčevinama, u Maloj Aziji i na Levantu mediteranska poljoprivreda i sitno stočarstvo. Mor. ribarstvo ima dugu tradiciju. Prema ulovu mor. organizama na prvom mjestu (1983) je Japan (11,2 mil. t; 1. u svijetu), zatim NR Kina, Indija, Republika Koreja, Tajland, Indonezija, Filipini, DNR Koreja, Malezija i Bangladeš. Ležišta nafte i zemnog plina, ugljena, kositra, zlata, željezne, bakrene, cinčane, manganske, olovne, uranske i drugih ruda. A. je u prosjeku industrijski slabo razvijena; izuzetak su Japan, Republika Koreja, Taiwan, Hong Kong, Singapur te uralsko i kuzbasko područje (Kuznjecki bazen) u j Sibiru (SSSR); veliku tradiciju ima tekstilna (Indija, Kina) industrija. Osobito je razvijena brodogradnja (70% svjetske, 1985); po tonaži na prvome je mjestu Japan (9,5 mil. brt, 1. u svijetu), a zatim slijede Republika Koreja (2,6 mil. brt; 2. u svijetu) i Taiwan (0,4 mil. brt). Željeznička mreža nije razvijena (216 000 km ili 4,9 km/1000 km²), najgušća je u Japanu i na Korejskom poluotoku; 3/5 pruga nalaze se u Indiji, Kini i Japanu; u sovj. dijelu A. najvažnija je Transsibirska željeznica (7416 km). Od rijeka su prometno značajnije Yangtze, Huang Ho, Xi, Mekong, Irrawaddy, Mahanadi, Ganges, Brahmaputra, Ind, Amu-Darja, Tigris, Ob s Irtišem, Jenisej, Lena, Kolima i Indigirka; u s dijelovima A. veći dio godine rijeke su zaleđene. Od 38 država i 3 kolonije samo Afganistan, Butan, Laos, Mongolija i Nepal nemaju izlaz na more. Medu brojnim lukama ističu se Baniyas (Sirija); Tarabulus i Sayda (Libanon); Aden (NDR Jemen); Jabal Dhanna (Ujedinjeni Arapski Emirati); Ras Tanura (Saudijska Arabija); Sitra (Bahrein); Mina-al Ahmadi i Shuaiba (Kuvajt); Khor-al-Amya (Irak); Kharg (Iran); Karachi (Pakistan); Calcutta, Bombay, Madras i Marmagao (Indija); Bangkok (Tajland); Singapore; Hong Kong; Shanghai (Kina); Pusan, Inchon i Ulsan (Republika Koreja); Chiba, Hakodate, Kawasaki, Kitakyushū, Kobe, Muroran, Nagoya, Osaka, Tokio, Shimizu i Yokohama (Japan); Kaohsiung i Keelung (Taiwan); Manila (Filipini); Dumai, Palembang i Tandjungpriok (Indonezija); ukupan god. lučki promet iznosi oko 1500 t tereta. Trg. flotu imaju 24 zemlje; prema tonaži brodova (1985) na prvome mjestu je Japan (39,9 mil. brt), zatim NR Kina, Indija, Republika Koreja, Filipini, Turska, Singapur, Saudijska Arabija, Iran, Kuvajt, Indonezija i Malezija. – Ime A. potječe od semitske riječi Açu (Asu), što znači istok; riječ su preuzeli Grci od Feničana, a Rimljani od Grka; prva geogr. znanja ο Α. imali su Asirci, Babilonci, Indijci, Kinezi i Egipćani; grčko-perz. ratovi, osvajanja Aleksandra Velikog (do Indije), pom. trgovina starih Egipćana, karavanska putovanja tzv. Svilenim putem po srednjoj i z Aziji te rat. pohodi starih Rimljana i križarski ratovi pridonijeli su upoznavanju A. u starom i srednjem vijeku. Oko ← 500. prvi se put spominje Indija (Hekatej iz Mileta), Hipal prvi iskorišćuje izmjenu monsuna za plovidbu između Crvenog mora i Indije (← 100); ο A. je u 2. st. pisao Ptolemej. U 13. st. Marko Polo putuje u Kinu, a u 14. st. Ibn Batuta Prednjim istokom, Indijom, Malajskim arhipelagom, Kinom; nakon tur. osvajanja Levanta, u traženju novih putova do A. dolazi do ekon. i polit. ekspanzije evr. država; Vasco da Gama (krajem 15. st.) otkriva mor. put do Indije oko Rta dobre nade; F. Magellan dolazi na Filipine (1521); Portugalci se prvi put iskrcavaju u j Japanu (1543); dolazak Jermaka Timofejeviča u z Sibir (kraj 16. st.) označio je početak njegova osvajanja; S. J. Dežnjev otkriva Beringov prolaz (1648); V. V. Atlasov istražuje Kamčatku (1697-99); V. J. Bering dolazi do Beringova prolaza (1725-30); Bering, Čirikov i Spanberg istražuju i kartiraju s sibirsku obalu; J. F. La Pérouse istražuje obale Dalekog istoka (1787); A. Humboldt putuje Sibirom do Altaja, Džungarije i kirgiskih stepa (1829), a istražuju se i indonez. i malajski otoci. Usporedo s istraživanjem tekao je prodor evr. sila i njihova borba za kolonije i prekomor. trgovinu. Nakon Napoleonovih ratova V. Britanija stekla je prevlast nad Malajskim poluotokom, Nizozemci su zadržali Indoneziju, a Francuska je ugl. istisnuta s Indijskog oceana. Britanci su svoju vlast proširili na cijeli ind. potkontinent, Burmu i Baludžistan, Francuzi su zauzeli Indokinu, a Rusi nastavili svoju ekspanziju prema Dalekom istoku i na jug do Perzije i Afganistana. Kina je morala otvoriti više svojih luka kolonijalnim silama, davati im koncesije i iznajmljivati područja. Potkraj 19. i na poč. 20. st. Japan je počeo osvajati u Kini i Koreji, a SAD su zauzele španj. Filipine. Nakon raspada Turskog Carstva u I svj. ratu V. Britanija i Francuska učvrstile su se na Prednjem istoku. Ideje oktobarske revolucije u Rusiji dale su podlogu stvaranju sovj. socijal. republika na bivšem kolonijalnom posjedu i njihovu okupljanju u SSSR (1922), a djelovale su i na oslobodilačke pokrete u dr. kolonijama. Do 1945. u Aziji je bilo 12 nezavisnih država, a nakon II svjetskog rata u procesu dekolonizacije 26 zemalja proglasilo je nezavisnost; uspješno je okončana i kineska revolucija (1949). Većina azijskih zemalja slijedi politiku Pokreta nesvrstanih zemalja.