Barcelona

Barcelona (41°20' N; 02°10' E), luka i grad (1 699 231 st., 1986) na ušću rijeke Llobregata u Sredozemno more (Španjolska). Vanjska i unutrašnja luka zaštićena lukobranima; duljina operativne obale oko 12 km; dubina: 20 ··· 40 m na sidrištu, 16 m na ulazu, 8 ··· 14 m uza zidanu obalu; terminali za tankere i kontejnerske brodove; vezovi za ro-ro brodove, brodove za rasuti teret te putn. i ribar. brodove; silosi za žitarice, silos i skladišta za cement, hladnjače, spremnici za kemikalije, asfalt i bitumen te jestivo ulje i plin, skladišta za kontejnere, dizalice (do 165 t); brodogradilište. Trajektne veze s Balearima, Genovom i Marseilleom. Izvozi se ulje, voće, pluto, tekstil, cement, kemikalije; uvozi se nafta, naftni derivati, tekući plin, ugljen, drvo, juta, pamuk, žitarice. God. lučki promet: oko 20 mil. t (oko 33% naftni derivati, tekući plin). Aerodrom (Muntadas). – Ant. naselje Barcino; nazvana prema osnivaču Kartažaninu Hamilkaru Barkasu. Pod vlašću Rimljana (od ← 218), Zapadnih Gota (od 415) i Arapa (od 713). Od 10. st. trg., a poslije katalonsko kult. i polit. središte. U 17. st. priključena Kraljevini Španjolskoj. U građanskom ratu (1936-39) na strani republikanaca.