Benin

Benin, država u zapadnoj Africi s izlazom na Gvinejski zaljev (Atlantski ocean); 112 622 km²; 4 551 000 st. (1989): pripadnici naroda Fonâ (Dahomejci, 58,9%), Sombâ (10,4%), Korubâ (10,4%), Baribâ (8,9%), Fulanâ (5,6%) i dr. (5,8%); porast st. 3,0%. Glavni grad Porto-Novo (208 000 st., 1982), a najveći Cotonou (487 000 st., 1982). Službeni jezik francuski, govore se afr. jezici (fon, gu, yoruba, dendi i dr.). Novčana jedinica CFA franak (1 XOF = 100 centima). Društveni bruto-proizvod 290 $/st. (1983). Benin obuhvaća obalnu ravnicu (Obala robova) uz Gvinejski zaljev i valovit ravnjak (500 m) s masivom Atakore (do 900 m) u unutrašnjosti. Uz nisku obalu dugu 121 km nalaze se mnogobrojne plitke lagune (Cuidaška, duga 40 km; Grandpopoanska, 19 km; Cotonouanska i Abomeyanska). Gl. rijeke: Ouémé (duga 500 km, plovna 200 km), Mono (350 km, plovna 100 km), Couffo (125 km); u graničnom području na si dijelu teče Niger (redovita plovidba između Malanvillea i Niameya u Nigeru). Ekvatorska klima; sr. god. temp. 25 ··· 28 °C. Oborine: 1300 ··· 1500 mm u j dijelovima te 500 mm u unutrašnjosti; na j zemlje dva kišna (mart-juli, septembar-novembar) i dva suha razdoblja, na s jedno kišno (maj-septembar) i jedno suho razdoblje; u suhom razdoblju puše NE vjetar (harmatan). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 46% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 16%, u uslužnim djelatnostima 38% st. Uzgaja se manioka, kukuruz, sorgum, slatki krumpir, riža, proso, grah, uljana, kokosova palma, pamuk, arahidi, banana, ananas, kava, duhan. Šumarstvo (1983): 4 mil. m³ drva (tikovina, irokovina, moganovina). Stočarstvo: najviše ovaca (l mil.) i koza (l mil.). Ribarstvo (1983): 21 050 t ugl. slatkovodne ribe. Rudarstvo: ležišta fosfata, nafte (eksploatacija od 1982), zlata, vapnenca. Prehr., tekstilna (ljuštionice pamuka i dr.), cementna i drvna industrija. Gl. izvozni proizvodi: palmovo ulje (29,8%), pamuk (22,2%), kopra (22,1%). Vrijednost izvoza (1982): 24 mil. $ (Nizozemska 28%, Japan 27%, Francuska 24%). Vrijednost uvoza (1982): 464 mil. $ (Francuska 23%, V. Britanija 13%, SRNj 8%, Nizozemska 8%, SAD 6%, Japan 5%). Gl. luka: Cotonou. Ukupan lučki promet (1984): 859 000 t; ukrcaj 110 000 t, iskrcaj 749 000 t. Trgovačka flota (1985): 15 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 4887 brt ili 13 830 m³; struktura: 2 broda za generalni teret (3104 brt), 10 raznih ribarskih brodova (1300 brt), 3 tegljača (483 brt). Ratnom mornaricom upravlja ministarstvo obrane; flota (1986): 2 t. č., 4 p. č.; ukupno 200 ljudi; gl. baza Cotonou. – U Dahomeju (kako se do 1975. nazivao B.) razvila se u 17. i 18. st. država pod dinastijom u Abomeyu. Francuzi su do kraja 19. st. zauzeli Dahomej i 1904. uvrstili ga u Franc. Zap. Afriku. Autonomna republika od 1958 (u franc. zajednici); nezavisna država od 1960; Dahomej je 1961. istupio iz Zajednice i 1961-73. bio član Afro-malgaške unije. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.