Cipar

Cipar, država i treći po veličini otok u Sredozemnom moru; 9251 km²; 696 000 st. (1989), uglavnom Grka (80,7%) i Turaka (18,7%); porast st. 1,2% (1980-85). Gl. grad Nicosia (123 298 st., 1982). Službeni jezici grčki i turski. Novčana jedinica ciparska funta (1 CYP = 1000 mila). Društveni bruto-proizvod 3720 $/st. (1983). C. ima povoljan geogr. položaj; od Sueskog kanala udaljen 240 M, od tur. obale 38 M, od sirijske obale 61 M, od grč. kopna 440 M. Gorovit otok; dva paralelna lanca (u smjeru istok – zapad) dijeli 20 ··· 25 km široka nizina; duljina obale 644 km. Sredozemna klima, srednja zimska temperatura (januar) 14,0 ··· 15,0 °C, a ljetna (juli) 31,0 ··· 36,5 °C; ukupne godišnje oborine 360 ··· 1000 mm. Gl. rijeke: Pedias i Yalias. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 20,7% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 30,3%, u uslužnim djelatnostima 49% st. Uzgaja se ječam, pšenica, zob, vinova loza, maslina, krumpir, voće i povrće, duhan. Šumarstvo (1983): 65 000 m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše ovaca (0,5 mil.) i koza (0,4mil.). Ribarstvo (1983): 2058 t mor. organizama; spužvarstvo. Rudarstvo: ležišta željezne i bakrene rude, azbesta, kromita. Prehr., tekstilna, kožna, cementna i petrokem. industrija. Turizam. Gl. izvozni proizvodi: tekstil i odjeća (20%), voće i povrće (19%), strojevi i transportna sredstva (9%), alkoholna pića (4%), duhan (3%). Vrijednost izvoza (1985): 476 mil. $ (V. Britanija 17%, Libanon 14%, Libija 11%, Saudijska Arabija 7%, SSSR 3%). Vrijednost uvoza (1985): 1247mil. $ (V. Britanija 12%, Italija 10%, Japan 8%, SR Njemačka 7%, SAD 5%, Irak 5%). Prometna mreža: 9817 km cesta (4763 km asfaltirano). Gl. aerodromi: Larnaca, Ercan (Tymbou). Gl. luke: Limassol, Larnaca, Famagusta (od 1974. zatvorena za međunar. promet). Ukupan lučki promet (1984): 4,9 mil. t; ukrcaj 1,8 mil. t, iskrcaj 3,1 mil. t. Trg. flota (1986): 940 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 10 616 809 brt ili 30 045 569 m³; struktura: 104 tankera za naftu (4 397 519 brt), 6 za naftu i kemikalije (83254 brt), 5 za kemikalije (11 765 brt) i 2 tankera za razni tekući teret (15 884 brt), 2 LNG i LPG-broda (2438 brt), 8 OB-brodova (491 794 brt), 185 BC-brodova (3 247 425 brt), 549 brodova za generalni teret (2 118 113 brt), 1 putn.-teretni brod (1112 brt), 18 kontejnerskih (80 615 brt), 2 broda za cestovna vozila (41 822 brt), 7 ribar. brodova (3663 brt), 29 FP-brodova (114 970 brt), 4 opskrbna broda (944 brt), 14 tegljača (4194 brt), 2 broda za stoku (940 brt), 1 istraživački (124 brt) i 1 netrg. brod (233 brt). – Budući da je na raskrižju civilizacija i trg. putova, C. je promijenio više gospodara od Egipćana do lusignanske dinastije. Od Mlečana otok su 1571. osvojili Turci. Nakon stvarne vladavine (od 1878) V. Britanija ga je anektirala (1914) i proglasila kolonijom (1925). Oslobodilačka borba završila je proglašenjem republike 1960. Grč.-tur. sukobi na otoku doveli su 1974. do tur. desanta i faktične podjele C. na tur. i grč. dio; 1983. Turci su svoj dio proglasili nezavisnom državom, koju je priznala jedino Turska. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.