Dominika

Dominika, država i otok (Dominica) u Privjetrinskom otočju (Mali Antili, Karipsko more); 772 km²; 76 000 st., 1989): crnci (89%), mulati (9,3%) i Indijanci (1,7%); porast st. 0,0% (1980-85). Gl. grad Roseau (8346 st., 1981). Službeni jezik engleski, govori se i francuski (patois). Novčana jedinica jest istočnokaripski dolar (1 XCD = 100 centi). Društveni bruto-proizvod 1073 $/st. (1983). Otok se pruža u meridionalnom smjeru, dug je 47,7 km, širok do 25,7 km. Vulkanskog je podrijetla (mnogobrojne solfatare, fumarole i vrući izvori); gorovit (najviši vrh Morne Diablotin, 1477 m), s nerazvedenim obalama (duljina obale 148 km). Rijeke (Layou, Roseau, Clyde) kratka i bujičava toka. Trop. klima; sr. god. temp. 25,2 ··· 28,1 °C; oborine: oko 2000 mm godišnje; od jula do septembra česti su trop. cikloni. U poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu zaposleno je 13,1% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 17,8%, a u uslužnim djelatnostima 69,1% st. Uzgaja se banana, limun, grejp, kokosova palma, kakaovac, kava, kopra, šećerna trska, mirodije, lovor (D. je najveći svj. proizvođač lovorova ulja). Stočarstvo: najviše svinja i koza. Ribarstvo je lokalnog značenja. Ležišta zlata; proizvodnja kamena plovučca. Prehr. industrija (tvornice za konzerviranje voća, destilerije ruma, šećerane); proizvodnja sapuna i eteričnih ulja. Gl. izvozni proizvodi: banane (40%), sapun (27%), kokosovo ulje (6%), grejp (2%), povrće (2%). Vrijednost izvoza (1983): 27,5mil. $ (V. Britanija 47%, SAD 2%). Vrijednost uvoza (1983): 45,1 mil. $ (SAD 27%, V. Britanija 13%, Kanada 8%). Turizam. Prometna mreža: 752 km cesta (povezuju gl. grad sa si i z obalom). Međunar. aerodrom (Melville Hall) u blizini Marigota (luka), 64 km si od Roseaua. Gl. luke: Roseau i Portsmouth. Ukupan lučki promet (1984): 184 000 t; ukrcaj 120 000 t, iskrcaj 64 000 t. Trgovačka flota (1986): 7 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 2013 brt ili 5697 m³; struktura: 6 brodova za generalni teret (1910 brt) i 1 ribar. brod (103 brt). Vojnopomorske snage: 1 p. br. (1986). – Otok je otkrio Kolumbo 1493; nakon španj. kolonijalne vladavine i franc.-brit. sukoba potpao je 1783. pod brit. vlast. Od 1958. do 1962. D. je u sastavu Zapadnoindijske federacije, 1967. s ostalim je Brit. Antilima formirala Zapadnoindijske Udružene Države, a 1978. stekla je nezavisnost. Čl. je Brit. Commonwealtha.