Guam

Guam (13°26' N; 144°43' E), najveći i najnaseljeniji otok Marijanskog otočja (posjed SAD); 541 km²; 120 000 st. (1985). Stanovnici su Mikronezijci (Guamci ili Čamori); porast st. 2,3% (1980-85). Gl. grad Agaña (4165 st., 1980). Službeni jezik engleski, govori se čamorski. Novčana jedinica amer. dolar. Društveni bruto-proizvod 6070 $/st. (1983). G. leži između Filipinskog mora na sz i Tihog oceana na ji, 1350 Μ j od Tokyja (Japan) i 3290 Μ z od Honolulua (Hawaii, SAD). Građen je od vulkanskog materijala i koraljnih vapnenaca; najviši vrh Mt. Lamlam (405 m); zapadna obala razvedenija od istočne; pred obalom koraljni otoci (Cabras, Cocos) i grebeni. Trop. klima; temp. 21 ··· 32 °C, do 2100 mm oborina; česti su tajfuni. Uzgaja se banana, taro, kokosov orah, manioka, slatki krumpir, kukuruz, papaja i povrće. Stočarstvo (goveda i svinje). Ribarstvo oko 150 t mor. organizama (ugl. skuše), uzgoj rakova. Tekstilna, cementna, kem. (plastične mase) i petrokem. industrija; brodogradilišta (remont brodova). Gl. izvozni proizvodi: naftni derivati (oko 40%), odjeća, strojevi i prijevozna sredstva; G. je slobodno carinsko područje. Vrijednost izvoza oko 40 mil. $ (SAD 25%, Japan 5%, Hong Kong 2%). Vrijednost uvoza oko 11 mil. $ (SAD 23%, Japan 19%, Tajvan 5%). Prometna mreža 450 km ceste. Gl. aerodrom: Tamuning. Gl. luka Apra, 13 km jz od gl. grada. Ukupan lučki promet oko 3,0 mil. t (2/3 iskrcaj). – G. je otkrio Magellan 1521; od kraja 17. st. španj. posjed, a od 1898. posjed SAD. God. 1941. okupirali ga Japanci i uredili kao pom.-zračnu bazu. Oslobođen amer. desantom 1944 (poginulo oko 16 000 Japanaca i 1400 Amerikanaca). Važno strateško vojnopom. i zračno uporište SAD.