Haiti

Haiti, država u z dijelu otoka Hispaniole (Karipsko more, Srednja Amerika); 27 750 km²; 5 251 000 st. (1985): crnaca (95%), mulata (5%); porast st. 1,3% (1980-85). Gl. grad Port-au-Prince (449 831 st., 1982). Službeni jezik francuski. Novčana jedinica gourde (1 HTG = 100 centima). Društveni bruto-proizvod 333 $/st. (1983). Na z Η. prostrani je Gonaïveski zaljev; na s poluotok što ga tvori Cordillera Central, na j poluotok Tiburon. Pred obalom (duga 1771 km) nekoliko otoka: Gonâve (Gonaïveski zaljev), Tortue pred s i Vache pred j obalom. Gl. rijeka Artibonite. Trop. klima; sr. god. temp. oko 27 °C; kišni period od maja do novembra; česti trop. cikloni. U poljoprivredi je zaposleno 57,4% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 7,6%, u uslužnim djelatnostima 35% st. Uzgaja se kava, kakao, šećerna trska, banana, agrumi, avokado, slatki krumpir, mango, pamuk i dr. Šumarstvo: oko 5,5 mil. m³ drva (mangovina, cedrovina). Stočarstvo: najviše goveda (oko 1,5 mil.) i koza (1 mil.). Ribarstvo: godišnje se lovi oko 4000 t mor. organizama. Ležišta boksita i srebra, te bakrene, željezne i kositrene rude. Preh. (šećerane, destilerije ruma), tekstilna, duhanska, drvna, cementna i kem. industrija; proizvodnja elektron. elemenata. Turizam. Gl. izvozni proizvodi: kava (40%), boksit (12%), šećer. Vrijednost izvoza (1985): 174 mil. $ (SAD 78%, Francuska 5%). Vrijednost uvoza (1985): 461 mil. $ (SAD 57%, Japan 5%, Taiwan 4%, Kanada 4%, Francuska 4%). Prometna mreža: 3688 km ceste (asfaltirano 18%) i 100 km unutrašnjih plovnih putova. Gl. aerodrom i luka: Port-au-Prince. Ukupan lučki promet oko 1,5 mil. t; ukrcaj 0,7 mil. t, iskrcaj 0,6 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 8 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 2688 brt ili 7607 m³; struktura: 1 brod za generalni teret (247 brt), 6 ribar. brodova (2209 brt) i 1 FP-brod (232 brt). Ratna mornarica ima oko 300 ljudi (40 oficira); flota (1986): 1 p. br. i 13 p. č. Vojnopom. baza Port-au-Prince. – Otok je 1492. otkrio Kolumbo; istrijebivši veći dio domorodaca, Španjolci su naselili crnce-robove. U 17. st. franc. gusari potisnuli su Španjolce iz sz dijela, koji 1697. postaje franc. kolonija. Nakon ustanka (1791) crnaca i mulata, franc. intervencije i novog ustanka proglašena je 1804. nezavisnost otoka, ali se najposlije 1844. odvojio njegov i dio kao Dominikanska Republika. Unutrašnji sukobi u Republici Haitiju poticali su miješanje velesila (amer. okupacija 1915-34), a poslijeratne prilike obilježuje diktatura, osobito oca i sina Duvaliera (1957-86)