Honduras

Honduras, država u Srednjoj Americi s izlazom na Karipsko more i Tihi ocean (zaljev Fonseca); 112 088 km²; 5 106 000 st. (1985): mestici (80%), Indijanci (10%), te crnci i bijelci (10%); porast st. 3,5% (1980-85). Gl. grad Tegucigalpa (571 400 st., 1985). Službeni jezik španjolski. Novčana jedinica lempira (1 HNL = 100 centavosa). Društveni bruto-proizvod 694 $/st. (1983). H. leži na visočju što ga čine lanci Kordiljera s vulkanskim vrhuncima višim od 2000 m (Agalta, 2590 m); na i valovit ravnjak. Razvedena obala Karipskog mora duga 644 km, tihooceanska 64 km; pred karipskom obalom nekoliko otočja: Bahijsko (otoci: Roatán, Guanaja i dr.), Cajonesko, Caratasko. Od rijeka koje utječu u Karipsko more plovne su Ulúa s Humuyom, Roman ili Aguán (19 km), Negro ili Poyer (96 km) i Coco; u Tihi ocean utječu Goascoran, Nacaame i Choluteca. Trop. klima uz obalu, umjerena na visočju; sr. zimska (januar) temp. 20 ··· 23 °C, ljetna (juli) 21 ··· 26 °C; oborine: 1100 ··· 2700 mm (kišni period od maja do novembra); česti su trop. cikloni. Poljoprivredom se bavi oko 58% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu zaposleno je 17%, u uslužnim djelatnostima 25% st. Uzgajaju se banane, šećerna trska, kava, kukuruz, sorgum, duhan, agrumi, kokosov orah i dr. Šumarstvo (1983): 5,3 mil. m³ drveta (mahagonijevina, gvajakovina, ružino drvo). Stočarstvo (1984): na prvom mjestu goveda (2,4 mil. grla). Ribarstvo (1983): 8432 t mor. organizama (80% školjke i rakovi); love se i mor. kornjače. Ležišta zlata i srebra, te olovne, cinčane, antimonske, željezne i bakrene rude. Prehr. (šećerane, destilerije ruma), drvna i cementna industrija. Gl. izvozni proizvodi: banane (30%), kava (23%), drvo (6%), rakovi (5%). Vrijednost izvoza (1984): 746 mil. $ (SAD 52%, Japan 6%, SR Njemačka 5%). Vrijednost uvoza (1984): 954 mil. $ (SAD 38%, Venezuela 9%, Gvatemala 8%). Prometna mreža: 1004 km željezničke pruge (povezuju plantaže banana i šume s lukama) i 9042 km ceste (asfaltirano 22%) i 1900 km unutrašnjih plovnih putova. Gl. luke: Puerto Cortes, Tela, La Ceiba, Ampala, San Lorenzo i Puerto Castilla. Ukupan lučki promet (1984): 2,6 mil. t; ukrcaj 1,5 mil. t, iskrcaj 1,1 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 424 broda (veća od 100 brt) s ukupno 555 202 brt ili 1 571 221 m³; struktura: 42 tankera za naftu (67 255 brt); 1 za kemikalije (483 brt), 6 BC-brodova (96 185 brt), 251 brod za opći teret (353 496 brt), 6 kontejnerskih brodova (7086 brt), 1 brod za preradu ribe (1317 brt), 88 ribar. brodova (14 789 brt), 5 FP-brodova (6641 brt), 8 opskrbnih brodova (2553 brt), 13 tegljača (3736 brt), 1 istraživački brod (659 brt) i 2 netrg. broda (1002 brt). Ratnom mornaricom upravlja ministar obrane; oko 200 ljudi; flota (1986): 11 p. č.; 8 riječnih p. č.; vojne baze: Puerto Cortes i Amapala. – Na početku 16. st. H. je otkrio Kolumbo, a zatim su ga zauzeli Španjolci; nakon obaranja njihove vlasti 1821. potpao je pod Meksiko, a 1823. pridružio se Srednjoamer. Federaciji; 1838. proglašena nezavisna republika. Od kraja 19. st. rastao je utjecaj amer. kapitala (United Fruit Company), osobito za diktature (1933-49). Noviji razvitak obilježuje više voj. udara, teritorijalni spor (1960), sukob sa Salvadorom (1969-70) i napetost u odnosima s Nikaragvom.