Kiel

Kiel (54°19' N; 10°08' E), luka i grad (243 626 st., 1987) na j dijelu Kielskog zaljeva (dug 15 km, širok 1 ··· 2,5 km, dubok do 10 m) u blizini kanala koji povezuje Sjeverno s Baltičkim morem (SR Njemačka). Duljina operativne obale 5,5 km; dubina 7 ··· 12 m u luci, do 13 m na sidrištu. Vezovi za tankere, brodove za rasuti teret, kontejnerske, ro-ro, putničke i ribar, brodove; terminal za trajekte (veze s Oslom, Nyborgom, Göteborgom, Stockholmom, Helsinkijem, Karsörom, Bagenkopom, Hamburgom i Rotterdamom); skladišta, hladnjače, silosi za žitarice, spremnici za tekući teret; dizalice (do 25 t); brodogradilišta (8 brodskih dokova, najveći za brodove do 700 000 dwt). Izvoze se industr. proizvodi (najviše strojevi i tekstil), sol, riba; uvozi se nafta, žitarice, drvo i dr. Aerodrom (Holtenau) u blizini luke. Ukupan lučki promet oko 2,6 mil. t. – Osn. 1242. u Eiderskoj dolini; od 1284. čl. Hanze (do pol. 16. st.) s razvijenom trgovinom i ribolovom (sleđ); 1773. K. postaje važna tranzitna luka. U 19. st. razvio se u najveću rat. luku Pruske, odn. Njemačke; trg. i rat. potrebe zahtijevale su izgradnju Kielskog kanala (1887-95). Februarska revolucija u Rusiji (1917) zahvatila je i njem. rat. mornaricu; tajna organizacija mornara (oko 4000) organizirala je pobunu (august 1917) u bazi Wilhelmshavenu, koja je ugušena intervencijom kopnene vojske. Na početku novembarske revolucije u Njemačkoj (1918), kielski mornari odbili su naređenje adm. R. Sheera za akciju protiv brit. flote i podigli ustanak koji je zahvatio cijelu flotu i proširio se na Hamburg, Lübeck, Bremen i dr. gradove; ubojstvom vođa njem. proletarijata (K. Liebknecht, R. Luxemburg) novembarska revolucija bila je ugušena (15. 1. 1919). Poslije I svj. rata u K. (na putu iz Baltičkog u Sjeverno more) proširuje se i modernizira trg. luka; poseban napredak bilježi kad je postao rat. luka; 1922. priključena mu je luka Holtenau; potkraj II svj. rata K. je bombardiranjem teško oštećen.