Kongo

traži dalje ...

Kongo, država u z dijelu ekvatorske središnje Afrike s izlazom na Atlantski ocean; 342 000 km²; 2 031 000 st. (1989): Konžani ili Bakonžani (52%), Tekeanci ili Batekeanci (24%) i dr.; porast st. 2,3% (1980-85). Glavni grad Brazzaville (595 102 St., 1985); službeni jezik francuski, govori se kikongo i lingala. Novčana jedinica jest CFA-franak (1 XAF = 100 centima). Ukupan društveni bruto-proizvod 1320 $/st. (1983). K. se sastoji od široke obalne ravnice na jz dijelu unutrašnjeg ravnjaka (500 ··· 1000 m) te nizina uz rijeku Kongo (Zaire) i njezin pritok Oubangui (Ubangi). Obala nije razvedena: ukupna duljina 169 km. Glavne rijeke: Kongo (plovan 2300 km), Oubangui (plovan 2085 km), Likouala, Sangha, Motaba. Trop. klima; sr. god. temperatura 21 ··· 27 °C; oborine 1200 ··· 2000 mm. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 34% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 20%, a u uslužnim djelatnostima 46%. Uzgaja se manioka, šećerna trska, arahidi, ananas, banana, kakaovac, slatki krumpir, riža, kukuruz, uljna palma, duhan, pamuk. Šumarstvo (1982): 2,2 mil. m³ drva (ebanovina, mango, okoumé). Stočarstvo (1984): najviše koza (182 000). Ribarstvo (1983): 31 926 t, uglavnom mor. ribe. Ležišta nafte (6 mil. t, 1985), zemnog plina, fosfata, zlata i dijamanata te bakrene, olovne, cinčane i kositrene rude. Prehr. (uljara, šećerane, proizvodnja alkoholnih i bezalkoholnih pića), drvna, cementna, duhanska, petrokem. (rafinerije nafte) i tekstilna industrija. Gl. izvozni proizvodi: nafta (90%), drvo (5%), dijamanti (3%). Vrijednost izvoza (1984): 1183 mil. $ (SAD 51%, Italija 21%, Francuska 10%, Španjolska 10%). Vrijednost uvoza (1984): 618 mil. $ (Francuska 63%, Brazil 7%, Belgija 3%, Japan 3%, Nizozemska 3%, SAD 3%). Prometna mreža: 802 km željezničke pruge, 8246 km ceste (asfaltirano 10%) i 6485 km unutrašnjih plovnih putova. Međunarodni aerodromi: Brazzaville (Maya-Maya), Pointe-Noire. Gl. pristanište na rijeci Kongu jest Brazzaville; ukupan pristanišni promet oko 400 000 t. Gl. luka: Pointe-Noire (izvoz gabonske manganske rude). Ukupan lučki promet (1984): 7,3 mil. t; ukrcaj 6,5 mil. t, iskrcaj 0,8 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 21 brod (veći od 100 brt) s ukupno 8458 brt ih 23 936 m³; struktura: 18 ribar, brodova (7682 brt) i 3 tegljača (776 brt). Ratnom mornaricom upravlja ministar obrane; oko 250 ljudi. Flota (1986): 7 p. br. i 6 mor. i 4 riječna p. č. Vojnopom. baza Pointe-Noire. – Primorje je dijelilo sudbinu susjednoga kongoanskog područja (→ Zair); od 16. do 18. st. pod loanškom državom (Loango). Francuzi u 19. st. osnivaju koloniju Francuski Kongo (1886-1910; u sastavu Francuske Ekvatorske Afrike 1910-58). Protukolonijalno raspoloženje manifestiralo se u više buna između dva svj. rata. God. 1946. K. je stekao autonomiju, 1958-60. autonomna je republika u Franc. zajednici, a zatim nezavisna država. Nakon voj. udara 1968. izgrađuje socijalističko društvo. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.

Citiranje:

Kongo. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 19.3.2025. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/kongo-drzava>.