Kuba

Kuba, država i najveći otok Karipskog mora (Veliki Antili, Srednja Amerika); 110 922 km²; 10 587 000 st. (1985): bijelci (70,0%), crnci (12,4%) i mulati (17,6%); porast, st. 0,7% (1980-85). Gl. grad Havana (San Cristobal de la Habana; 2 013 000 st., 1986). Novčana jedinica kubanski peso (1 CUP = 100 centavosa). Društveni bruto-proizvod 2241 $/st. (1982). Κ. leži 90 Μ j od Floride (SAD). Gl. otoci: Kuba (Cuba), Juventud (prije Pinos), Coco, Romano, Gujaba i Sabinal; oko 1600 otočića i hridi priobalnih otočja (Canarreos, Doce, Leguos, Camagüey i Sabana); razvedena obala duga je 3735 km. K. je nizak i brežuljkast vapnenački otok s najvišim vrhom u Sierra Maestri (1994 m). Gl. rijeka Cauto. Veći zaljevi: Batabano i Guacanayabo. Tropska klima; srednja god. temperatura 25 °C, januarska 21 ··· 22 °C, julska 25 ··· 28 °C; oborine: 1000 ··· 1500 mm (kišni period maj-oktobar); česti su trop. cikloni. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 22% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 23%, a u uslužnim djelatnostima 55%. Uzgaja se šećerna trska (8,3 mil. t šećera, 1984), duhan, kava, banana, ananas, agrumi, kukuruz, riža, slatki krumpir, manioka, kokosov orah, kenaf, pamuk. Šumarstvo (1983): 3,2 mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše goveda (6,4 mil.) i svinja (2,3 mil.). Ribarstvo (1983): 198 000 t morskih organizama (35% skuše). Ležišta kromita, nikla, manganske i bakrene rude, sumpora, nafte i zemnog plina; dobivanje mor. soli. Prehrambena (šećerane, destilerije ruma, tvornice za konzerviranje ribe), duhanska, cementna, kemijska, petrokemijska, tekstilna, drvna, papirna i kožna industrija; proizvodnja gume. Gl. izvozni proizvodi: šećer (74%), ruda (5%), riba (2%), duhan i duhanske prerađevine (2%). Vrijednost izvoza (1983): 5136mil. $ (SSSR 72%, NJDR 4%, NR Kina 4%, Bugarska 3%). Vrijednost uvoza (1983): 5782 milijuna $ (SSSR 66%, NJDR 4%). Prometna mreža: 4922 km željezničke pruge, 34000 km cesta (asfaltirano 30%); i 240 km unutrašnjih plovnih putova. Međunarodni aerodromi: Havana, Santiago de Cuba, Camagüey. Glavne luke: Havana (60% ukupnog prometa), Santiago de Cuba, Cienfuegos, Cardenas, Nuevitas, Matanzas, Antilla, Manzanillo, Guayabal i Meriel. Ukupan lučki promet (1984): 4,5mil. t; ukrcaj 2,5 mil. t, iskrcaj 2,0 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 422 broda (veća od 100 brt) s ukupno 958 613 brt ili 2 712 875 m³; struktura: 16 tankera za naftu (68 184 brt) i 3 za kemikalije (2290 brt), 1 LPG odn. LNG-brod (906 brt), 4 BC-broda (61 907 brt), 92 broda za opći teret (656 409 brt), 1 putn.-teretni brod (7537 brt), 265 ribar, brodova (168 125 brt), 5 FP-brodova (8360 brt), 2 opskrbna broda (1054 brt), 14 tegljača (3328 brt), 3 jaružala (3474 brt) i 16 netrg. brodova (3453 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; oko 12 000 ljudi. Flota (1986): 3 podm., 2 fr., 23 r.č., 16 p.br., 26 p.č., 14 m-l, 8 des. plovila baze: Cienfuegos, Havana, Mariel, Canasi, Punta Bellenatos. – Otkrio je 1492. Kolumbo; u 16. st. Španjolci dovode crnce robove iz Afrike; više ustanaka za nezavisnost i ravnopravnost crnaca (ropstvo ukinuto 1886); nakon ustanka (1895), amer. intervencije i španj. poraza (1898) Španjolska se odrekla Kube, koja je pod vrhovništvom SAD ostala do 1934. kada postaje suverena država. God. 1959. Fidel Castro oborio je diktaturu F. Batiste i proveo socijalističke revolucionarne društveno-ekonomske promjene; 1961. neuspio kontrarevolucionarni napadaj uz potporu SAD; zbog instalacije sovj. raketnih baza SAD su 1962. izvršile pom. blokadu Kube. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja (1979. domaćin VI konferencije) i SEV-a.