Liberija

traži dalje ...

Liberija, država u z Africi s izlazom na Atlantski ocean; 97 754 km²; 2 232 000 st. (1985): Bakwe (27%), Kpelle (21%), Gere i Basse (14%), Loma (8%), Mano (7%), Gola (7%) i dr. te potomci amer. oslobođenih robova (5%); porast st. 3,2% (1980-85). Gl. grad Monrovia (306 500 st., 1981). Službeni jezik engleski, govori se i 16 različitih sudanskih jezika (mende-tan, mende-fu, kru i dr.). Novčana jedinica liberijski dolar (1 LRD = 100 centi). Društveni bruto-proizvod 470 $/st. (1983). L. obuhvaća oko 400 km širok pojas atlantskog primorja. Između niskog primorja i planinske unutrašnjosti (Nimba, 1851 m) pruža se pojas ravnjaka i brežuljaka (500 ··· 800 m). Obala je duga 579 km; mnogobrojne lagune. Veće rijeke: Mano, Loffa, Saint Paul, Saint John, Cestos, Sehukwehn. Trop. klima; sr. god. temp. 26 °C; oborine: 4000 mm na obali, 2000 mm u unutrašnjosti; zimi puše suhi saharski vjetar harmatan. Poljoprivredom se bavi oko 80% aktivnog st. Uzgaja se riža, manioka, banana, agrumi, arahidi, šećerna trska, kava, kokosova i uljna palma, kakaovac. Šumarstvo (1983): 4,6 mil. m³ drva (mahagonij i dr.), dobivanje kaučuka. Stočarstvo (1984): najviše ovaca (0,2 mil.) i koza (0,2 mil.). Ribarstvo (1983): 13 600 t; 4000 t slatkovodne i 9600 t mor. ribe. Ležišta željezne rude (14,9 mil. t, 1983; sadržaj: 68% čista željeza), dijamanata (400 000 karata, 1983), zlata i boksita. Prehr. (šećerane, uljare, tvornice alkoholnih i bezalkoholnih pića), petrokem. (rafinerije nafte), cementna, drvna i kožna industrija; proizvodnja sapuna, boja i lakova. Gl. izvozni proizvodi: željezna ruda (62,5%), kaučuk (17,1%), drvo (5,5%), kava (4,2%), dijamanti (4%). Vrijednost izvoza (1985): 436mil. $ (SR Njemačka 31%, SAD 17%, Italija 14%, Francuska 9%, Belgija-Luksemburg 6%). Vrijednost uvoza (1985): 284mil. $ (SAD 28%, SR Njemačka 10%, Nizozemska 7%, Japan 6%, V. Britanija 4%). Liberija (Monrovia) je sjedište više od 300 brodarskih kompanija sa 52,6 mil. brt brodovlja registriranih 1986. Prometna mreža: 490 km željezničke pruge (transport željezne rude do luke u Monroviji), 10 087 km cesta (asfaltirano 7%) i 370 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodromi: Robertsfield (udaljen 56 km od gl. grada) i James Spiggs Payne. Gl. luke: Monrovia, Buchanan, Greenville i Harper. Ukupan lučki promet (1984): 20 mil. t; izvoz željezne rude čini 86% ukupna lučkog prometa. Trgovačka flota (1986): 1658 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 52 649 444 brt ili 148 887 926 m³; struktura: 423 tankera za naftu (27 828 073 brt), 46 tankera za naftu i kemikalije (846 461 brt), 73 za kemikalije (1 115 999 brt) i 1 tanker za različite tekuće terete (3094 brt), 54 LPG i LNG-broda (1 418 284 brt), 86 OB-brodova (4 824 929 brt), 553 BC-broda (13 203 360 brt), 249 brodova za opći teret (1 939 684 brt), 30 kontejnerskih brodova (448 416 brt), 51 brod za cestovna vozila (660 496 brt), 9 FP-brodova (183 653 brt), 25 opskrbnih brodova (20 159 brt), 45 tegljača (29 845 brt), 1 brod za stoku (2335 brt), 2 istraživačka broda (1996 brt) i 10 netrg. brodova (122 660 brt). Ratnom mornaricom (obalna straža) upravlja ministar obrane; oko 445 ljudi. Flota (1986): 6 p. č. Baze: Monrovia, Buchanan, Greenville, Harper. – Republika L. (proglašena 1847) razvila se iz naselja oslobođenih amer. crnaca robova. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.

Citiranje:

Liberija. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 20.4.2025. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/liberija>.