Liberija
traži dalje ...Liberija, država u z Africi s izlazom na Atlantski ocean; 97 754 km²; 2 232 000 st. (1985): Bakwe (27%), Kpelle (21%), Gere i Basse (14%), Loma (8%), Mano (7%), Gola (7%) i dr. te potomci amer. oslobođenih robova (5%); porast st. 3,2% (1980-85). Gl. grad Monrovia (306 500 st., 1981). Službeni jezik engleski, govori se i 16 različitih sudanskih jezika (mende-tan, mende-fu, kru i dr.). Novčana jedinica liberijski dolar (1 LRD = 100 centi). Društveni bruto-proizvod 470 $/st. (1983). L. obuhvaća oko 400 km širok pojas atlantskog primorja. Između niskog primorja i planinske unutrašnjosti (Nimba, 1851 m) pruža se pojas ravnjaka i brežuljaka (500 ··· 800 m). Obala je duga 579 km; mnogobrojne lagune. Veće rijeke: Mano, Loffa, Saint Paul, Saint John, Cestos, Sehukwehn. Trop. klima; sr. god. temp. 26 °C; oborine: 4000 mm na obali, 2000 mm u unutrašnjosti; zimi puše suhi saharski vjetar harmatan. Poljoprivredom se bavi oko 80% aktivnog st. Uzgaja se riža, manioka, banana, agrumi, arahidi, šećerna trska, kava, kokosova i uljna palma, kakaovac. Šumarstvo (1983): 4,6 mil. m³ drva (mahagonij i dr.), dobivanje kaučuka. Stočarstvo (1984): najviše ovaca (0,2 mil.) i koza (0,2 mil.). Ribarstvo (1983): 13 600 t; 4000 t slatkovodne i 9600 t mor. ribe. Ležišta željezne rude (14,9 mil. t, 1983; sadržaj: 68% čista željeza), dijamanata (400 000 karata, 1983), zlata i boksita. Prehr. (šećerane, uljare, tvornice alkoholnih i bezalkoholnih pića), petrokem. (rafinerije nafte), cementna, drvna i kožna industrija; proizvodnja sapuna, boja i lakova. Gl. izvozni proizvodi: željezna ruda (62,5%), kaučuk (17,1%), drvo (5,5%), kava (4,2%), dijamanti (4%). Vrijednost izvoza (1985): 436mil. $ (SR Njemačka 31%, SAD 17%, Italija 14%, Francuska 9%, Belgija-Luksemburg 6%). Vrijednost uvoza (1985): 284mil. $ (SAD 28%, SR Njemačka 10%, Nizozemska 7%, Japan 6%, V. Britanija 4%). Liberija (Monrovia) je sjedište više od 300 brodarskih kompanija sa 52,6 mil. brt brodovlja registriranih 1986. Prometna mreža: 490 km željezničke pruge (transport željezne rude do luke u Monroviji), 10 087 km cesta (asfaltirano 7%) i 370 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodromi: Robertsfield (udaljen 56 km od gl. grada) i James Spiggs Payne. Gl. luke: Monrovia, Buchanan, Greenville i Harper. Ukupan lučki promet (1984): 20 mil. t; izvoz željezne rude čini 86% ukupna lučkog prometa. Trgovačka flota (1986): 1658 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 52 649 444 brt ili 148 887 926 m³; struktura: 423 tankera za naftu (27 828 073 brt), 46 tankera za naftu i kemikalije (846 461 brt), 73 za kemikalije (1 115 999 brt) i 1 tanker za različite tekuće terete (3094 brt), 54 LPG i LNG-broda (1 418 284 brt), 86 OB-brodova (4 824 929 brt), 553 BC-broda (13 203 360 brt), 249 brodova za opći teret (1 939 684 brt), 30 kontejnerskih brodova (448 416 brt), 51 brod za cestovna vozila (660 496 brt), 9 FP-brodova (183 653 brt), 25 opskrbnih brodova (20 159 brt), 45 tegljača (29 845 brt), 1 brod za stoku (2335 brt), 2 istraživačka broda (1996 brt) i 10 netrg. brodova (122 660 brt). Ratnom mornaricom (obalna straža) upravlja ministar obrane; oko 445 ljudi. Flota (1986): 6 p. č. Baze: Monrovia, Buchanan, Greenville, Harper. – Republika L. (proglašena 1847) razvila se iz naselja oslobođenih amer. crnaca robova. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.
Liberija. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 20.4.2025. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/liberija>.