Meksiko

Meksiko, država na j Sjeverne Amerike s izlazom na Meksički i Campecheanski zaljev (Karipsko more) te Tihi ocean; 1 972 574 km²; 88 087 000 st. (1989): mestici (55%), Indijanci (29%), bijelci (15%), crnci (0,5%), Kreoli (0,3%) i dr. (0,2%); porast st. 2,6% (1980-85). Službeni jezik španjolski. Gl. grad Mexico City (Ciudad de México; 9 981 000 st., 1981). Novčana jedinica meksički peso (1 MXP = 100 centava). Društveni bruto-proizvod 2240 $/st. (1983). Brdovit sjever zapremaju planinski lanci Sierra Madre (do 3150 m) koji zatvaraju meksičku visoravan (meseta). Središnja zavala obrubljena je s j strane mnogobrojnim vulkanima (Nevado de Toluca, 4578 m; Popocatépetl, 5452 m; Citlaltépetl ili Orizaba, 5700 m). U j dijelu zemlje prostire se široka dolina rijeke Balsas i planine Sierra Madre del Sur (3703 m) i Chiapas. Meksiko ima dva velika poluotoka, niski Yucatán i brdovitu Baju Californiju (do 3088 m). Nerazvedena morska obala duga je 9330 km. Suptrop. klima na s, trop. naj; sr. zimska temp. 10 °C na s, 25 °C na j; ljetna 18 ··· 20 °C na s, 26 ··· 30 °C na j; u ji M. su tri klimatsko-visinska pojasa: tierra caliente (do 100 m) s vrućom, tierra templada (100 ··· 2500 m) s umjerenom i tierra fria (iznad 2500 m) s hladnom klimom. Oborine donosi vlažni NE pasat; si dio do 5000 mm oborina, primorje Tihog oceana do 1000 mm, kotline i visoki ravnjaci 200 ··· 500 mm, a sz dio do 100 mm. U Tihi ocean utječu najveće rijeke (Rio Bravo del Norte, Balsas, Santiago), u Meksički zaljev Pánuco, a u Campecheanski zaljev Rio Grande de Chiapas i Usumacinta. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 25,8% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 19,8%, a u uslužnim djelatnostima 54,4% st. (1980). Uzgajaju se žitarice (najviše kukuruz), mahunarke, kava (na 5. mjestu u svijetu), pamuk, duhan, agrumi, banane, masline, uljna palma, arahidi, evr. voće, šećerna trska, sisal (henequen; na 1. mjestu u svijetu), povrće. Šumarstvo (1982): 19,5 mil. m³ drva. Stočarstvo (1982): najviše goveda (34 mil.) i svinja (19 mil.). Ribarstvo (1982): 1 506 020 t mor. organizama. Rudarstvo: ležišta nafte (150,5 mil. t, 1985), zemnog plina (29 350 mil. m³, 1984), srebra (1473 t, 1980; na prvom mjestu u svijetu), olovne, cinčane, bakrene, željezne, manganske, antimonske, živine, volframske, kositrene rude, zlata, grafita, sumpora, ugljena. Crna i obojena metalurgija; prehr., tekstilna, kem. i petrokem., metalna, automobilska, elektrotehn., duhanska, papirna industrija. Turizam (4,8 mil. turista, 1983; prihod 1,7 milijardi $, 1985). Gl. izvozni proizvodi: nafta (66,6%), naftni derivati (3,3%), transp. sredstva (3,3%), kem. proizvodi (2,2%), kava (2,2%), srebro (1,8%), rakovi (1,7%), zemni plin (1,6%). Vrijednost izvoza (1984): 24 407 mil. $ (SAD 53,5%, Španjolska 8,6%, Japan 6,9%, Francuska 4,4%, V.Britanija 4,3%, Izrael 3,5%, Brazil 3,4%). Vrijednost godišnjeg uvoza (1984): 11 267 mil. $ (SAD 62,5%, SR Njemačka 6,3%, Japan 5,9%, Italija 3%). Prometna mreža (1984): 15 667 km željezničke pruge 1 214 073 km ceste (asfaltirano 46%). Od 28 međunar. aerodroma najveći su u Mexico Cityju, Guadalajari, Monterreju, Puebli i Mexican’. Gl. luke: Veracruz, Tampico, Acapulco, Coatzacoalcos, Progreso, Lázaro Cardenas, Altamira, Laguna de Ostión, Salina Cruz, Dos Bocas (u izgradnji). Ukupan lučki promet (1984): oko 84,5 mil. t; ukrcaj 71,3 mil. t; iskrcaj 13,2 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 642 broda (veća od 100 brt) s ukupnom tonažom 1 520 246 brt ili 4 301 285 m³; struktura: 34 tankera za naftu (554 693 brt), 3 za naftu i kemikalije (51 013 brt) i 2 za kemikalije (35 253 brt), 8 LPG i LNG-brodova (182 443 brt), 13 BC-brodova (311 467 brt), 56 brodova za opći teret (142 876 brt), 405 ribar, brodova (124 884 brt), 20 FP-brodova (52 198 brt), 15 opskrbnih brodova (2991 brt), 65 tegljača (18 395 brt), 13 jaružala (24 229 brt), 2 istraživačka broda (922 brt) i 6 netrg. brodova (18 882 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; oko 23 650 ljudi. Flota (1986): 3 raz., 6 fr., 43 p.br. (2 u gradnji), 38 p.c., 17 riječnih p.c.; morn, avijacija ima 51 av. i 13 he.; morn, pješadija ima oko 3800 ljudi. Vojnopom. baze: Tampico, Veracruz, Guaymas, Manzanillo, Salina Cruz, Ciudad del Carmen, Acapulco. – U Meksiku se razvilo nekoliko starih indijanskih civilizacija (Tolteci, Maye, Azteci); španj. osvajači zauzeli su M. u poč. 16. st. (H. Cortés). Nakon protušpanj. ustanka M. se oslobodio (1821); SAD su 1845. anektirale Texas, a nakon meksikansko-amer. rata 1846-48. i područje današnje Californije i Novog Meksika. Kasniji razvitak Meksika obilježuju vanjske intervencije, grad. ratovi, revolucije i reforme (ukidanje crkvenih privilegija, nacionalizacija crkvenih imanja, rudarstva, željeznica i industrije, agrarna reforma, laicizacija školstva i dr.).