Namibija

Namibija, jz dio Afrike (pod okupacijom Južnoafričke Republike); 823 144 km²; 1 198 000 st. (1987). Ovambljani (49,3%), Kovanžani (9,6%), Hererci (7,3%), Damarci (7,1%), Namljani (4,7%), bijelci (6,8%) i dr. (15,2%); porast st. 3,4% (1981-86). Gl. grad Windhoek (105100 st., 1983). Službeni jezici afrikaans (burski) i engleski. Novčana jedinica južnoafrički rand (1 ΖAR = 100 centi). Društveni bruto-proizvod 1520 $/st. (1984). Najveći dio teritorija (50%) zauzima unutrašnji visoki ravnjak (1000 ··· 2000 m) s kojeg se ispinje gorje Onyati (Brandberg, 2606 m), Khomas i Auas. Duž 1489 km duge nerazvedene obale pruža se 50 ··· 130 km široka pustinja Namib, a na si i i polupustinja Kalahari. Zbog hladne Benguelske struje klima je suha, u primorju relativno hladna (sr. god. temp. 16 °C), u unutrašnjosti umjerena (19 ··· 22 °C), a u.višim područjima tropska; oborine: 2,5 mm u pustinji Namibu, 300 mm na ravnjaku i do 600 mm na i i si. Gl. rijeke Kunene i Okavango (s granica), Kwando na si i Oranie (j granica). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 35% st., u rudarstvu, industriji i građevinarstvu 20,2%, a u uslužnim djelatnostima 44,8% st. Uzgaja se kukuruz, proso i sirak; obrađeno je svega 0,8% teritorija. Stočarstvo (1985): najviše ovaca (6mil., od čega 50% karakulska ovca), koza (2 mil.) i goveda (2 mil.). Ribarstvo (1984): 162 587 t mor. organizama. Ležišta dijamanata (963 000 karata, 1983), olovne, cinčane, manganske, bakrene, uranske, vanadijske, kadmijske, volframske i kositrene rude, zlata, srebra, fosfata. Prehr. industrija; crna i obojena metalurgija. Gl. izvozni proizvodi: ruda (80%), krzno karakulske ovce, riba i riblje prerađevine. Vrijednost izvoza (1984): 416 mil. $ (Južnoafr. Republika, SAD, SR Njemačka). Vrijednost uvoza (1984): 421 mil. $ (Južnoafrička Republika). Prometna mreža: 2340 km željezničke pruge i 41 361 km cesta. Međunar. aerodrom: Windhoek. Gl. luke: Walvis Bay (Walvisbaai) i Lüderitz. Ukupan lučki promet oko 1,5 mil. t. – Evr. prodor završio je 1884. proglašenjem njem. protektorata i 1890. zauzimanjem Jugozapadne Afrike (u krvi ugušeni ustanci Hotentota i Herera; 1904-07). Nakon I svj. rata Liga naroda je mandat uprave povjerila Južnoafr. Savezu (velik hotentotski ustanak 1922. također okrutno ugušen), koji je nakon II svj. rata samovoljno anektirao N. God. 1966. UN su je stavili pod svoju upravu što je imalo osigurati stjecanje nezavisnosti; rješenje međunar. položaja N. ometa Južnoafr. Republika protiv čije vlasti oslobodilačku borbu vodi Narodna organizacija Jugozapadne Afrike.