Nikaragva

Nikaragva, država u Srednjoj Americi s izlazom na Tihi ocean i Karipsko more; 127 662 km²; 3 692 000 st. (1989): mestici (68,8%), bijelci (14%), crnci (8%), zambosi (5%), Indijanci (4%) i dr. (0,2%); porast st. 3,8% (1980-85). Službeni jezik španjolski. Gl. grad Managua (682 111 St., 1985). Novčana jedinica cordoba (1 NIC = 100 centavosa). Društveni bruto-proizvod 900 $/st. (1983). Uz obalu Karipskog mora pruža se 30 ··· 130 km široka močvarna ravnica koja se prema z i sz postupno ispinje u Kordiljere (do 2107 m). Kordiljeri se na z strmo ruše u tektonsku udolinu s Nicaraguanskim (8430 km²) i Managuanskim (1049 km²) jezerom. Tektonska udolina pruža se između Fonsečkog zaljeva (Tihi ocean) i Karipskog mora. Na njezinu z rubu leži niz vulkana koji je razdvajaju od uskog primorja Tihog oceana. Ukupna duljina nerazvedene obale iznosi 809 km; i obala (457 km) niska i pješčana (mnogobrojne lagune), z obala (352 km) strma. Trop. klima; sr. god. temp. 28 °C na z i 26 °C na i obali te 16 ··· 18 °C u planinskom području; oborine: 1200 mm na z obali, do 4000 mm na i obali, 1000 ··· 2000 mm u jezerskoj udolini, 2000 ··· 6500 mm na i kordiljerskim pristrancima; kišno doba (maj, odn. juni-novembar, odn. decembar). Veće rijeke (Río Coco ili Río Segovia, Río Grande i San Juan) pripadaju slivu Karipskog mora. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 45,4% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 15,6%, a u uslužnim djelatnostima 39% st. Uzgajaju se žitarice, mahunarke, šećerna trska, manioka, sezam, krumpir, kakao vac, agrumi, banane, ananas, kava, pamuk. Šumarstvo (1983): 3,4 mil. m³ drva. Ribarstvo (1983): 4548 t ugl. mor. organizama. Stočarstvo (1984): najviše goveda (2 mil.). Rudarstvo: oskudna ležišta zlata, srebra, boksita; dobivanje mor. soli. Prehr., tekstilna, kožna, drvna, cementna, kem. industrija. Gl. izvozni proizvodi: kava (34,8%), meso (8,5%), šećer (8,2%), kemijski proizvodi (5,2%). Vrijednost izvoza (1984): 393 mil. $ (SAD 22,2%, SR Njemačka 14,2%, Japan 11,5%, Kostarika 6,7%, NR Kina 5,3%, Francuska 5,2%). Vrijednost uvoza (1984): 808 mil. $ (Meksiko 20%, SAD 19%, SSSR 5%, Francuska 4,2%, Kuba 3,9%, SR Njemačka 3,7%). Prometna mreža: 373 km željezničke pruge, 25 000 km cesta (asfaltirano 16%) i 2220 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodromi: Managua i Punta Huete. Gl. luke: Corinto (60% ukupnog prometa), Puerto Sandino, San Juan del Sur (Tihi ocean), te Puerto Cabezas, Bluefields, Puerto Arlen Siu, Puerto General Benjamín Zeledón (Karipsko more). Ukupan lučki promet (1984): oko 1,4 mil. t; ukrcaj oko 0,4 mil. t, iskrcaj 1 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 24 broda (veća od 100 brt) s ukupno 22 930 brt ili 64 892 m³; struktura: 1 tanker za naftu (687 brt), 5 brodova za opći teret (20 099 brt), 17 ribar, brodova (1971 brt) i 1 tegljač (173 brt). Ratnom mornaricom upravlja ministar obrane; oko 600 ljudi; flota (1986): 6 m-1., 26 p. č., 1 des. sredstvo; baze: Corinto, Puerto Samoa, San Juan del Sur. – Otkrio je Kolumbo (1502); nakon oslobođenja od španj. vlasti bila je u sklopu Meksičkog Carstva (1821-23) i Centralnoameričke Federacije (1823-38); poslije nezavisna republika. Unutrašnji razvoj u 19. st. obilježuje borba konzervativaca i liberala, u koju su se do 1933. nekoliko puta umiješale SAD. Diktatura obitelji Somoza (od 1937) oborena je u grad. ratu 1979; revolucionarna vlada, čije protivnike podupiru SAD, nacionalizirala je bankarstvo, počela provoditi agrarnu reformu i pristupila Pokretu nesvrstanih zemalja.