Nil

traži dalje ...

Nil (arap. El Bahr, također Bahr en Nîl), rijeka u i i si Africi; s izvorišnom rijekom Kagerom dug je 6650 km; porječje 2 800 000 km². Nastaje spajanjem Bijelog i Modrog Nila kod Khartouma (Sudan); tvori 6 katarakta; kod Kaira se razdvaja u rukave (glavni Rashid i Dimyat); velikom deltom (20 000 km²) utječe u Sredozemno more. U ekvatorijalnom dijelu najviši je vodostaj u proljeće, u sudanskom ljeti; najviši vodostaj u Gornjem Egiptu na početku septembra, u Donjem Egiptu u oktobru; razlika između visokog i niskog vodostaja kod Aswana 6 m, kod Kaira oko 8 m. Zbog pješčanih prudova s mora mogu ući u rijeku samo mali brodovi; u izjaružanim kanalima dubina 2,1 ··· 2,4 m; mjestimično 3,7 ··· 6,1 m. Od Dimyata do Mansura (97 km od ušća) i od Rashida do Kafr el Zayata (113 km) brodovi plove cijele godine; za naplavljivanja (od 1.3–1.8) rukavi su uzvodno zatvoreni za plovidbu; kanal Mahmudiya u delti povezuje rukav Rashid s Aleksandrijom i Kairom; uzvodno od delte plove brodovi koji mogu proći ustave kod Zifta i Qalyuba. Plovidba se između pojedinih katarakta prekida; uzvodno se nastavlja između Khartouma i Rejafa, a i dalje na kraćim relacijama. N. ima vrlo veliko značenje za navodnjavanje i proizvodnju električne energije; velike brane: Owen Falls (Uganda), Sennar (Sudan), Aswan (Egipat); najveća je akumulacija Naserovo jezero. Na N. leže gradovi Kairo, Aswan i Khartoum. - God. 1768-73. otkrio je J. Bruce izvor Modrog Nila, a J. H. Speke ustanovio je 1858. da je Bijeli Nil odvirak Viktorijina jezera.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.

Citiranje:

Nil. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 22.4.2025. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/nil>.