Perast

Perast, naselje (551 st., 1981) u Boki kotorskoj. Pristan za brodove do 3,5 m gaza. – P. su osnovali ilir. Pirusti, po kojima je dobio ime. Do kraja 16. st. dijelio je sudbinu s Kotorom, a onda se komunalno osamostaljuje; od pol. 16. st. djeluje Bratovština mornara. Brodarstvo se razvija od prve pol. 14. st.; najveći uspon doživljava u 17. st. i u prvoj pol. 18. st.; god. 1754. P. je imao 44 broda, 37 kapetana i pom. oficira te 393 mornara. Plovilo se Jadranom, za Levant i poslije uza zapadnoevr. obale (Petar Smeća prvi je naš pomorac koji je navom Leon Coronato 1746. uplovio u Baltik), a u 18. st. do Amerike. Peraštani su se isticali u borbama protiv pirata i općenito tur. brodova; nakon Lepantske bitke zbog zasluga su postali čuvari zastave (gonfalone) na mlet. adm. brodu. Brodarstvo nazaduje od poč. 19. st. (posljednji jedrenjak Andriana potonuo je pred P. oko 1895). Peraška brodogradnja (1367-1813) istakla se osobito po izgradnji fregata, tartana i gripova. Poznata je peraška naut. škola; znanja su se stjecala kod istaknutih pom. kapetana i u franjevačkom samostanu osn. 1636. Istaknuti pomorski pedagog bio je Marko Martinović, a poznatiji su pomorci A. Grubaš, M. Zmajević, M. Melada, P. Smeća, obitelji Bronza, Bujović, Balović i Visković. Nasipanjem kamenja pred P. je izgrađen umjetni otočić i crkva Gospe od Škrpjela (slike peraškog baroknog slikara Tripa Kokolje; oko 2000 votivnih pločica).