Surinam

Surinam, država na si Južne Amerike s izlazom na Atlantski ocean; 163 820 km²; 393 000 st. (1986). Stanovnici su Indijci (35%), kreoli (35%), Indonežani (Javanci, 15%), Bušmani (10%), Indijanci (3%), Kinezi i dr.; porast st. 2,3% (1981-86). Gl. grad Paramaribo (67 905 st., 1980). Službeni jezik nizozemski, govori se i hindski, javanski, sranang tongo ili taki-taki, kineski, engleski, francuski i španjolski. Novčana jedinica surinamski gulden (1 SRG = 100 centi). Društveni bruto-proizvod 2570 $/st. (1985). S. je nizina koja prema j prelazi u gorovito područje (Julianatop, 1286 m). Niska nerazvedena obala duga je 386 km. Rijeke obiluju vodom; plovne su Corantijn (Courantyne), Nickerie, Coppename, Saramacca, Suriname i Marowijne (Maroni); u si dijelu Blommensteinovo jezero. Trop. klima; sr. dnevna temp. 26 ··· 34 °C, god. oko 27 °C ; godišnje kolebanje temperature (do 7 °C) manje je od dnevnog; oborine: 1950 ··· 2450 mm; postoje dva kišna (april– –august, novembar–februar) i dva suha (februar–april, august–novembar) perioda; S. je izvan područja karipskih trop. ciklona (engl. hurricane). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 7,8% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 17,2%, u uslužnim djelatnostima 75%. Uzgaja se riža, šećerna trska, agrumi, banana, uljna i kokosova palma. Šumarstvo (1984): 260 000 m³ drva (kapok i dr.). Stočarstvo (1984): najviše goveda (53 000) i svinja (18 000). Ribarstvo (1984): 4102 t mor. organizama, od čega je oko 70% rakova. Iskorišćuju se ležišta boksita; S. je četvrti svj. izvoznik boksita i zlata; utvrđena su ležišta željezne, manganske, bakrene i niklene rude, platine i nafte. Prehr. (tvornice za konzerviranje rakova i ribe, ljuštionice riže, šećerane, uljare), kožna, tekstilna, cementna i drvna industrija; obojena metalurgija (aluminij). Gl. izvozni proizvodi: glinica (54%), boksit (18%), aluminij (16%), riža (9%), rakovi (7%), boksit (7%), drvo, banane. Vrijednost izvoza (1985): 356 mil. $ (SAD 35%, Nizozemska 17%, Norveška 13%). Vrijednost uvoza (1985): 346 mil. $ (SAD 31%, Nizozemska 19%, Trinidad i Tobago 15%, Japan 7%). Prometna mreža: 167 km željezničke pruge, 8889 km cesta (asfaltirano 29%) i 4500 km unutrašnjih plovnih putova (rijeke i kanali). Međunar. aerodrom (Zanderij) udaljen 48 km od gl. grada. Gl. luke: Paramaribo, Nieuw Amsterdam i Albina te Moengo, Paranam i Smalkalden (ukrcaj boksita). Ukupan lučki promet (1984): 7,6 mil. t; ukrcaj 6,1 mil. t, iskrcaj 1,5 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 25 brodova većih od 100 brt s ukupno 12 655 brt ili 35 687 m³; struktura: 1 tanker za naftu (208 brt), 10 brodova za opći teret (8874 brt), 1 kontejnerski brod (1343 brt), 7 ribar, brodova (1260 brt), 3 tegljača (544 brt) i 3 netrg. broda (426 brt). U sastavu vojnopom. snaga 160 ljudi; flota (1987): 3 p. br., 4 p. c. i 4 riječna p. č.; baza: Paramaribo. – S. su Nizozemci stekli od Engleza 1667. u zamjenu za kolonije oko današnjeg New Yorka; 1954. stekao autonomiju; 1975. proglašena nezavisna republika. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.