Tisa
traži dalje ...Tisa (madž. Tisza), rijeka u Ukrajinskoj SSR, Madžarskoj i SFRJ (158 km). Prema duljini (966 km; prije regulacije 1419 km) i porječju (157 186 km²) najveći pritok Dunava. T. nastaje od Crne T. (49 km) i Bijele T. (34 km) koje izviru u Marmaroškom masivu. U Dunav utječe nasuprot Slankamena (1218 km od dunavskog ušća). Prosijecanjem meandara T. je skraćena za 453 km (31,9%); radi zaštite od poplave izgrađeno je 3555 km nasipa, a radi odvodnjavanja iskopano je 9183 km kanala, izgrađeno 4230 ustava i 1586 mostova, te 93 crpke (120 mVs); pregrađivanje T. sa dvije zemljano-betonske brane dobivena su 3 umjetna jezera (Bečej, Kisköre, Tiszalök) koja služe za navodnjavanje, opskrbu vodom ribnjaka i naselja; uz brane su 2 HE. Magistralni kanali (362 km), koji iz jezera odvode vodu, služe plovidbi brodova do 1000 dwt. Planirana su još 3 umjetna jezera sa HE i brod. prevodnicama (Vásárosnameny, Záhony i Csongrád). Na jugosl. dijelu T. je na 73. km pregrađena betonsko-zemIjanom branom; prevodnica omogućuje prolaz brodovima do 1350 dwt. Najviši je vodostaj u prvoj pol. proljeća; najniži u semptembru i oktôéru. T. je pri srednjim vodostajima plovna 600 km za brodove do 1350 dwt; manja plovila stižu do Vásárosnamenyja (696 km od ušća). Od pritoka plovan je Körös (124 km), povremeno Maros (49,5 km, ali plovi se samo 24 km), Begej (114 km, do Timisoara), Bodrog (35 km, za brodove do 1000 dwt). U donjem toku T. plovidbu otežava jaka košava i led (prosječno 33 dana). Ugl. se prevozi pijesak, šljunak i drvo. U Madžarskoj ima 28 pristaništa, u Jugoslaviji 7; najvažnija jesu: Szolnok, Csongrád, Szeged, Senta, Bečej i Elemir.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.
Tisa. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 19.3.2025. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/tisa-rijeka>.