Venecija

Venecija, tal. Venezia (45°26' N; 12°20' E), luka i grad (327 700 st., 1987) na sz jadranskoj obali (Italija). Luka ima tri dijela: Stara luka (San Marco), Marittima i naftni terminal San Leonardo; duljina operativne obale oko 32 km; dubina: 10 ··· 14,5 m u prilaznim i unutrašnjim kanalima te uz gatove; vezovi za tankere, brodove za rasuti teret, kontejnerske, ro-ro, putn., rat. i ribar, brodove; marina za jahte; brodogradilište; skladišta, hladnjače, spremnici za tekućine, dizalice (do 50t). Aerodrom (Marco Polo). Godišnji lučki promet oko 25 mil. t tereta (iskrcaj 85%: ugl. željezna ruda, fosfati, boksit, nafta, ugljen) i 1,2 mil. putnika. – Razvila se iz ribar. naselja na lagunama; V. (također Mleci, Mletačka Republika) priznavala je biz. vlast (6-11. st.) i postepeno se razvila u moćnu pom. državu. Zbog posredničke trgovine između Istoka i Zapada morala je svoju trgovinu osigurati dominacijom nad istočnojadranskom obalom; nakon uzaludnih pokušaja (839, 840, 865. i 887) da silom osigura neometanu plovidbu uz hrv. obalu, morala je od kraja 9. st. i u 10. st. plaćati danak hrv. i neretvanskim vladarima; plaćanje je ukinuo dužd Petar II Orseolo za rat. pohoda protiv Hrvatske (1000); osvajanja je utvrdio njegov sin Oton (1018); na uspomenu toga svake su se godine na Uskrs obavljale Zaruke s morem u znak povezanosti Jadrana s Venecijom. Okoristivši se križarskim ratovima, V. je postala gospodar kolonijalnog carstva (Kreta, Eubeja, Kikladi, Jonski otoci, uporišta u Moreji i Epiru; osvajanje Zadra 1202). U ratovanju (1257-1381) porazila je gl. trg. suparnika Genovu, zagospodarila Sredozemljem i stekla monopol na levantsku trgovinu; 1416. pobjedom nad tur. mornaricom kod Galipolja, privremeno je učvrstila svoj položaj na Levantu prema novoj velesili; potkraj stoljeća zavladala je Zákinthosom, Kefalliníjom i Ciprom. Stoljetna borba za hrv. obalu (u kojoj se nakon poraza V. morala 1381. odreći svojih posjeda u Dalmaciji) završila je mletačkim gospodstvom nad velikim dijelom hrv. obale i otoka od Zadra do Kotora (15. st. - 1797). Jačanje Turskog Carstva značilo je za mlet. trgovce gubitak velikih tržišta (1499. poraz mlet. flote; 1571. gubi Cipar i znatno pridonosi pobjedi kršć. flote kod Lepanta; u ratu 1645-69. gubi Kretu, ali stječe Moreju, koju gubi u ratu 1716-18). U protu tur. ratovima potkraj 17. i na poč. 18. st. uspjela je proširiti svoj posjed u j Hrvatskoj na štetu turskoga. Nakon otkrića prekomor. zemalja i prijelaza trg. prevlasti na atlantske zemlje, V. postepeno slabi i konačno propada za napoleonskih ratova (1797. ukinuta je Mletačka Republika). Poslije je pripala Austriji, koja je njome s prekidima vladala do 1866, kada je V. pripojena Kraljevini Italiji.