Zadar

Zadar (44°07' N; 15°13' E), luka, turist. središte i grad (60 371 st., 1981) na sz obali Ravnih kotara, u s Dalmaciji (SR Hrvatska). Lučko područje obuhvaća Staru luku (dugo 1,5 km; dubina 2 ··· 5 m) s vezovima za putn. i ribar. brodove, trajekte (veze s Anconom, Ugljanom i Lošinjem), jahte (marina sa 450 vezova) i čamce te 2,5 km udaljenu teretnu luku Gaženicu (otvorena 1968) s industr. zonom; skladišta, silosi za žitarice i soju, spremnici za tekućine; dizalice (do 100 t); brodogradilište u Kalima na otoku Ugljanu (plutajući dok za brodove do 20 000 brt). Lučka kapetanija; brodarska RO Jugoslavenska tankerska plovidba; Pom. muzej, Pom. škola. Ukupan lučki promet (1986): 1,8 mil. putnika i 0,7 mil. t tereta (1986). Aerodrom. – U ← 4. st. naselje ilir. Liburna (Jadera); od ← 1. st. rim. kolonija i od 7. st. središte biz. temata Dalmacije. U srednjem vijeku povremena vlast hrv. odn. hrv.-ug. vladara; Venecija uporno nastoji da se domogne grada (najteži napadaj bio je 1202, kada su grad za Mlečane zauzeli križari, opljačkali ga i razorili), čemu se Zadrani trajno opiru (četiri bune 1159-80, zatim 1242, 1311. i 1345). Kada je 1409. potpao pod Veneciju, postao je sjedište providura »provincije Dalmacije i Albanije«, ali je njegova autonomija stegnuta a gospodarstvo nazadovalo (od 1475. bratovština pomoraca i ribara). U 13. st. osn. je Zadarski pom. sud (Curia consulum et maris) radi rješavanja pom.-pravnih prekršaja. U 15. i 16. st. humanističko je žarište i središte književnosti na hrv. jeziku. God. 1797. potpao je pod Austriju; 1805-13. drže ga Francuzi (Kraglski Dalmatin, prve novine na hrv. jeziku), zatim je do 1918. gl. grad austr. pokrajine Dalmacije i sjedište (od 1861) Dalmatinskog sabora i središte hrv. nar. preporoda u pokrajini. Talijanska ga je vojska okupirala 1918; Rapalskim ugovorom predan je Italiji (1920-43); oslobođen 1944. i Pariškim mirovnim ugovorom pripojen Jugoslaviji. – U junu 1941. u Z. je formirana partijska organizacija; u novembru osn. je Gradski odbor narodne pomoći i više rajonskih odbora i grupa. Organizirana je pom. veza s partijskim rukovodstvima izvan grada; preko članova posadâ brodova u linijskoj plovidbi održavala se veza s organizacijama u Splitu, Šibeniku, Rijeci, Puli, Trstu i Anconi. U maju 1942. formiran je Mjesni komitet KPH, u augustu Gradski antifašistički odbor, a u martu 1943. Okružni komitet KPH za Zadar. Nakon kapitulacije Italije (10. 9) Nijemcima se predao tal. 18. armijski korpus (13-15 000 vojnika); u zadarskoj luci zaplijenjeno je 27 trg. brodova. Z. je postao važna luka i baza njem. okupatora. Međutim došlo je do općenarodnog ustanka, naročito na otočnom području. Pored nekoliko manjih morn. i kopnenih jedinica, na Ugljanu je formirana Obalska komanda Kninskog sektora (poslije III POS), a zatim u oktobru i Zadarski NOP odred (ponovo formiran u martu 1944; u pol. juna priključen mu je bataljon Plavi Jadran; rasformiran 10. 11. 1944). Saveznička avijacija bombardirala je grad više od 70 puta; uništen je dio grada na poluotoku, velik dio lučkih postrojenja i obale, potopljeno je oko 30 plovnih objekata. Više tisuća stanovnika prešlo je na slobodni teritorij, a oko 1500 st. prihvaćeno je na Dugom otoku, Ugljanu i Pašmanu. Formirana je Lučka kapetanija u Zadru i više lučkih zastupstava (krajem aprila 1944), Komanda mjesta (august) i Gradski NOO (septembar). U završnim operacijama, jedinice 19. divizije i III POS-a oslobodile su Zadar 31. 10. 1944. Z. je postao sjedište Štaba III POS-a i Štaba II POS-a (3. 1. 1945), novoformirane Pomorske komande sjevernog Jadrana (16. 3), Pomorske obalske komande Zadar (14. 4), Štaba Kvarnerskoga pomorskog sastava i štabova njegovih flotila (flotila NB i flotila PČ), Lučke kapetanije i dr. morn. komandi i ustanova; organizirane su jezgre pom. lučkih vlasti još neoslobođenog dijela s Jadrana. Z. je postao značajna pozadinska baza u završnim operacijama za oslobođenje sjevernojadranskih otoka i Istre. Radila su brodogradilišta (Zaraušek i Katalinić) i nekoliko mornaričko-tehničkih radionica; od 16. 3. do 15. 4. 1945. izvučeno je na navoze i popravljeno 30 raznih brodova i osposobljeno 27 brod. pogonskih postrojenja. U Zadarsku luku 19. 11. 1944. uplovila je bez odobrenja brit. krs. Colombo, što je izazvalo oštar protest komandi NOVJ. Pom. sporazumom (17. 1. 1945) dozvoljena je upotreba luka i sidrišta savezn. jedinicama za trajanja rat. operacija, ali su svu vlast imale komande NOVJ i NOO. Sredinom maja 1945. savezn. snage napustile su Zadar.