arsenal, pomorski

arsenal, pomorski (arap. dar-as-singh), radionice i skladišta za gradnju, popravak, održavanje i opremanje brodova, danas najčešće rat. brodova. Prema opremi a. je sličan manjem brodogradilištu, ali ima remontne i dr. specijalne radionice i skladišta; organiziran je prema službama (pom., tehn., oružna, intendantska) pod voj. upravom (često na čelu admiral). Pom. a. spominje se od ← 10. st. (staroegip. i asirski); od ← 7. st. poznati su kartaški i grč. p. a. (najpoznatiji grč. neorija bio je u Pireju u Periklovo doba; mogao je prihvatiti do 400 brodova); starorim. p. a. (navalio) bili su u Ostiji, Pozzuoliju kod Napulja i drugdje. Srednjovj. p. a. slični su današnjima: imaju otvorene ili prekrivene škverove (navoz), bazene (slični suhim dokovima), radionice i spremišta; utvrđeni su i čuvani, s vratima prema moru; u Italiji su najpoznatiji p. a. u Veneciji, Pisi (na rijeci Arnu), Genovi, Amalfiju; u Engleskoj (od 16. st.) npr. u Portsmouthu (prvi suhi dok 1495; a. podignut 1540), Deptfordu (1509), Southamptonu, Woolwichu, Sheernessu (za Elizabete I); poslije u Gibraltaru, Hong Kongu, Simonstownu (Rt dobre nade). Najslavniji je p. a. u Veneciji (počeo se graditi 1104), radi i danas; portal je spomenik Lepantske bitke i uspjeha u Morejskom ratu; u njemu se čuvaju ostaci broda Bucintoro i njegov model. Arsenali na našoj obali: u Dubrovniku (13 st.; nazivao se orsan), Kotoru (14. st.), Hvaru (14. st.; natkriven u 16/17. st.), Korčuli, Cresu, Zadru (Veliki arsenal iz 1752). Od sredine 19. st. (1856) izgrađuju Austrijanci moderni p. a. u Puli: na otoku Uljaniku odjel za novogradnju s natkrivenim vlakama, suhim i plivajućim dokovima, na kopnu odjel za opremanje brodova (→ Uljanik, brodogradilište); u Tivtu (Boka kotorska) 1889. osn. je Arsenale Filiale Perdo, filijala pulskoga a. (→ Sava Kovačević, morn.-tehn. remontni zavod). U nas se p. a. također nazivao arsan (Cres), arsenat (Crna Gora), brodara, brodarnica, brodosprema, orsan i oružarnica.