gusari

gusari (korsari; lat. cursari; engl. corsairs, privateers), pomorci koji su, ugl. radi pljenidbe, uz ovlaštenje državne vlasti poduzimali oružane akcije. – Djelovali su na svim morima i na mnogim rijekama. U starom vijeku gusarili su pom. narodi sa Sredozemlja, u 11. i 12. st. Normani; u 15. st. započela je era → berberskih gusara. U 16. i 17. st., za slamanja španj.-port. prevlasti na moru i u međusobnim ratovima isticali su se engl. (Hawkins, Drake) i hol. gusari (pom. prosjaci, Heemskerk, Heyn) te → bukaniri; u 17. i 18. st., osobito u ratovima protiv Engleske, djelovali su franc. g. (Bart, Surcouf). Na i Jadranu g. djeluju već u ilirsko doba protiv Rimljana (osobito u ← 3. st.). S jačanjem mlet. pom. trgovine razvijala se djelatnost hrv. i neretvanskih g. (9. st.), a gusarske akcije pratile su stoljetnu borbu protiv mlet. prevlasti (Omišani, 12-15. st.; Zadrani, 14. st.; uskoci, 16-17. st.). Posljednje gusarske akcije na Jadranu odvijale su se poč. 19. st. za rus. (1806-07) i brit. (od 1807) blokade franc. pom. veza; domaći g. (Dalmatinci, Dubrovčani, Bokelji) sudjelovali su na objema zaraćenim stranama.