izmjera

izmjera ili premjer, sveukupnost geod. mjerenja radi određivanja relativnog položaja točaka zemaljske površine (i mor. dna). Državna i., sistematska izmjera državnog teritorija propisanim metodama. Osnovna državna karta (listovi u mjerilu 1 : 5000) jest i osnovni kartograf, izvornik za izradbu topografskih (sitnijeg mjerila) i tematskih karata; u SFRJ se izrađuje u Gauss-Krügerovoj projekciji. Topografska i., skup geodetsko-topografskih mjerenja i radova na terenu i u uredu potrebnih da se neki teritorij grafički prikaže na ravnini; rezultat ove i. jest topografski original; obuhvaća horizontalnu ili planimetrijsku i. (određuje se položaj točaka u horizontalnoj ravnini) i visinsku ili altimetrijsku i. (određuje položaj točaka prema srednjoj razini mora, a zemljišne oblike prikazuje izohipsama i kotama na ravnini). U numeričkoj i. primjenjuje se ortogonalna (koordinatna) ili polarna metoda (tahimetrijska), a u grafičkoj i. metoda snimanja geodetskim stolom i fotogrametrijska metoda (aerofoto-snimci, terestrički foto-snimci). Hidrografska i. proširuje geodetske i topograf. radove s kopna na more (jezero, rijeku); izvodi se s hidrograf. broda ili čamca geodetskim i hidrograf. instrumentima i priborima; njome se otkriva konfiguracija mor. dna i prikupljaju podaci za izradu pom. karata i navig. publikacija, odn. za potrebe sigurnosti plovidbe; dubine se mjere po planiranim linijama dubina ili po rasutim točkama; kad se poprave i reduciraju na srednji nivo nižih niskih voda živih mor. mijena, upisuju se na hidrograf. original; prema području h.i. može biti priobalna, otvorenog mora i oceanska; prema namjeni: osnovna, specijalna (otkrivanje podvodne opasnosti, za projektiranje luke, polaganje podvodnih kabela i cjevovoda), revizijska (u području podložnom izmjenama), istraživačka (u znanstvene svrhe); prema načinu izvođenja: sistematska i. (kompletna i. za neko područje, odgovara osnovnoj i.) ili i. na određenoj ruti. Hidrografske i. u SFRJ obavlja HI JRM.