kormilo

kormilo, vertikalna, pravokutna ili trapezoidna ploča, pravokutnog ili strujnoga poprečnog presjeka, okretljiva oko vertikalne osi; redovito je smještena na krmi ispod vodene razine; dio je → kormilarskog uređaja; u jednovijčanih brodova k. je smješteno u brod. simetrali, neposredno iza vijčanog propelera i u struji vijčanog mlaza: dvovijčani brodovi redovito imaju dva, a trovijČani tri k. Površina lista k. proporcionalna je površini lateralnog presjeka broda; putn. brodovi 1 : 50 do 1 : 85, teretni 1 : 50, obalni brodovi i jedrenjaci 1 : 40 do 1 : 50, tegljači 1 : 30 do 1 : 40. Detalji k. dimenziraju se prema propisima klasifikacijskih zavoda. Zakretom k. poremeti se simetrično strujanje vode oko brod. trupa pa na k. nastaje bočna sila koja skreće brod na novi kurs, odn. sprečava da vanjske bočne sile vjetra, valova, mor. struja i dr. skrenu brod sa željenog kursa (→ moment kormila). Prema načinu kako su pričvršćena na brodski trup razlikuju se obična i viseća k., prema položaju osovine s obzirom na plohu k. razlikuju se nebalansna, polubalansna i balansna k., a prema obuku poprečnog presjeka plosnata i strujna k. Obično nebalansno k. pravokutnog je poprečnog presjeka; ima veliki otpor i upotrebljava se još samo na čamcima, teglenicama i nekim malim brodovima. Obično nebalansno strujno k. ima poprečni presjek strujnog oblika, vezano je sa dva štenca za krmenu statvu također strujnog oblika; takvo k. tipa Oertz uklapa se svojim strujnim presjekom u strujni presjek zadebljane krmene statve, što poboljšava djelovanje k. i okretljivost broda, a k. tipa Star Contra svojim po visini promjenljivim poprečnim presjekom prilagođeno je spiralnom strujanju mlaza brod. vijka, pa je pogodno za održavanje broda na ravnom kursu (prekooceanski brodovi). U običnog polubalansnog strujnog k. 10 ··· ··· 15% površine je ispred osi zakretanja pa je za zakretanje k. potreban manji moment; takva k. često imaju dvovijčani brodovi. U balansnog k. moment potreban za zakretanje k. i potrebna snaga kormilarskog stroja još se više smanjuju; obično balansno k. (Simplex) namijenjeno je za jednovijčane brodove; 20 ··· 25% njegove površine smješteno je ispred osovine; viseće balansno strujno k. trapezoidnog oblika služi za jednovijčane, dvovijčane i trovijčane brodove; osovina na kojoj je k. ovješeno vrlo je debela jer je, osim na torziju, opterećena i na svijanje. K. s Costa-bulbom redovito je strujno k. s kruškolikim zadebljanjem (bulbom) u visini osi brod. vijka; to zadebljanje pridonosi poboljšanju propulzije i upravljivosti broda; na običnom nebalansnom strujnom k. zadebljanje je dvodijelno i proteže se preko krmene statve; statveni je dio bulba nepomičan, a na običnom balansnom strujnom k. cijeli se bulb nalazi na k. Aktivno je k. obično balansno strujno k. na kojem je ugrađen mali vijak (pogonjen elektromotorom) smještenim u kruškolikom zadebljanju k.; rad vijka poboljšava propulziju i okretljivost broda, naročito pri malim brzinama plovidbe; otklonom k. (do 90°) brod se okreće po kružnici kojoj je središte pramac; paralelnom upotrebom aktivnog k. i pramčanog propelera postiže se bočno pomicanje broda. Dodatno k. na pramcu imaju brodovi koji često plove krmom, a pritom moraju precizno kormilariti (trajekti, neki tipovi ribar, brodova, bagera i ledolomaca, brodovi za polaganje kabela, brodovi za održavanje plutača, neki tipovi riječnih brodova); pramčano k. potpuno se uklapa u oblik pramca, redovito je običnog balansnog strujnog tipa. Kitschenovok. sastoji se od raspolovljenog šupljeg stošca, koji usmjerava tok vodene struje propelera; njime se, osim smjera vožnje, može podešavati i brzina broda.