dunavske ratne flotile

dunavske ratne flotile, plovni sastavi organizirani na Dunavu radi suradnje s kopnenim snagama (u obrani ili napadu) i radi zaštite prometa. Rim. Classis histrica, organizirana u 1. st., imala je gl. bazu u Carnuntumu (Deutsch Altenburg); flotila u Gornjoj Meziji imala je više od 200 brodova i čamaca. Na svojim pohodima flotilama su se služili Huni (5. st.) i Avari (6. st.). Protiv Avara flotile je organizirao i Bizant; bizant. flotila operirala je i protiv Slavena te u 11. i 12. st. u protuugarskim ratovima. Flotila Karla Velikog (baza u Linzu) sudjelovala je u franačko-avarskim ratovima na gornjem Dunavu i u bitkama na Tisi (791-796). U 9. st. spominje se bug. flotila. Križari su u pohodima niz Dunav (11. i 12. st.) imali organizirane ratne flotile. Pojavom Turaka i njihovih flotila u Podunavlju dolaze do punog izražaja, osobito 16-18. st., austrijske i ugarske flotile (→ šajkaška flotila). Poznate su flotile srp. despotâ (Đurđa i Vuka Brankovića, Stevana Lazarevića i Stevana Štiljanovića). U borbama protiv Madžara organizirana je Austrijska dunavska flotila; od 16. st. naziva se → Dunavska armada, koja je poslije reorganizirana u Korpus austr. flotile (u nj su 1854. ušli prvi parobrodi); od 1871. naziva se → Austrougarska dunavska flotila. U rus.-tur. ratovima (1768-1878) na donjem Dunavu djelovala je i Ruska dunavska flotila. Za pohoda na podunavske zemlje Napoleon I je također organizirao flotilu u Linzu; u bitki kod Wagrama (1809) imala je 12 topovnjača i 216 transp. br. U I svj. ratu postojala je austrougarska dunavska flotila i rumunjska dunavska flotila; u toku rata organizirane su njemačka dunavska flotila i srpska RRF; naknadno je formirana saveznička dunavska flotila. Uoči II svj. rata na Dunavu su postojale → Rečna ratna flotila Kraljevine Jugoslavije te čehosl. (1 top.), madž. (6 p. č.), rum. (7 mon., 7. p. č., 6 plovećih baterija) i sovj. (1941; 5 mon., 7 m-1., 30 p. č., 22 okl. č., 6 brzih čamaca). U toku rata organizirane su njem. dunavska flotila i flotila NOVJ (→ Rečna ratna flotila RM JNA). Poslije II svjetskog rata RRF od podunavskih zemalja imaju: SSSR, Rumunjska, Madžarska i SFRJ (→ riječna ratna flotila).