Gambija

Gambija, država u z Africi s izlazom na Atlantski ocean; 11 295 km²; 840 000 st. (1989); narodi: Malinke (43,3%), Fulani (18,3%), Volof (12,5%) i dr.; porast st. 3,4% (1980-85). Glavni grad Banjul (44 536 st., 1983). Službeni jezik engleski, govore se domorodački jezici (mande, fula). Novčana jedinica dalasi (1 GMD = 100 bututa). Društveni bruto-proizvod 290 $/st. (1983). G. obuhvaća nizinu uz donji tok rijeke Gambije i kamenitu atlantsku obalu (duga 80 km). Trop. klima; sr. god. temp. oko 27 °C; kišno razdoblje od sredine jula do početka novembra. Poljoprivreda je gl. privr. grana (zapošljava 77% aktivnog st.). Uzgajaju se arahidi, uljna palma, riža, proso, manioka, kukuruz, pamuk. Šumarstvo (1983): 0,8 mil. m³ drva (magano i dr.). Stočarstvo (1984): najviše goveda (0,3 mil.), koza i ovaca. Ribarstvo (1983): 9598 t ribe (cipli, podlanice, plosnatice). Prehr. (uljare, sušionice ribe) i drvna industrija; proizvodnja tekstila i obuće. Turizam. Gl. izvozni proizvodi: arahidi, palmovi orasi i ulje, riba i prerađevine. Vrijednost izvoza (1985): 43 mil. $ (Nizozemska 22%, V. Britanija 14%, Švicarska 13%). Vrijednost uvoza (1985): 93 mil. $ (V. Britanija 25%, NR Kina 13%, Francuska 9%, SR Njemačka 8%). Prometna mreža: 3083 km ceste (asfaltirano 15%) i 605 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodrom (Yundum) udaljen 27 km od Banjula. Gl. luka Banjul. Ukupan lučki promet (1984): 311 000 t; ukrcaj 130 000 t tereta, iskrcaj 181 000 t tereta. Trgovačka flota (1986): 6 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 2588 brt ili 7324 m³; struktura: 1 brod za opći teret (1597 brt), 2 ribar. broda (256 brt), 1 tegljač (146 brt) i 2 jaružala (589 brt). Ratna mornarica  → Senegal. – U 13. i 14. st. G. je pod vrhovništvom malijske države. Ušće rijeke Gambije otkrili su (1455) Portugalci i zaposjeli ga. Potkraj 16. st. pojavili su se Englezi, koji su svoj kolonijalni posjed u G. osigurali Versailleskim mirovnim ugovorom (1783) i poslije ga proširili; od 1888. samostalna brit. krunska kolonija; prvi ustav dobila je 1954, a nezavisnost 1965; 1970. proglašena je republikom (od 1982. u konfederaciji sa Senegalom). Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.