Herceg-Novi

Herceg-Novi, grad (9160 st., 1981), turističko središte i luka na obali Hercegnovskog (Topljanskog) zaljeva Boke kotorske (Crna Gora). Luka je s j strane zaštićena lukobranom, a sa z gatom. Manji brodovi pristaju s unutrašnje strane lukobrana; dubina mora: 3 ··· 3,5 m uz lukobran, 13 ··· 14 m na sidrištu, jz od glave lukobrana. Južni vjetar razvija valove i uzrokuje jaku W struju. God. lučki promet oko 80 000 putnika. – Grad je 1382. osn. Tvrtko I kao luku i trgovište solju bos. država; za tur. vlasti (1483-1687) gusarsko uporište; pod Mletačkom Republikom (1687-1797), a zatim pod austr. vlasti (1805. i 1813-1918); 1806-07. držala ga rus. flota, do 1813. pod Francuzima. U mlet. doba razvija se brodarstvo (brodovi plove i Sredozemljem); među brojnim pomorcima ovog kraja najpoznatiji je P. Želalić (1790. bilo je 22 pom. kapetana). God. 1825. hercegnovska općina imala je 62 velika br. i 5 brodova obalne plovidbe; kap. Stevan Milašinović prvi je naš pomorac koji je (1830) svojim brodom dopro do rijeke Mississippija. Brodarstvom se u 18. st. ističu Podi, iznad H.-N. (43 broda; 43 kap. i 42 patruna); u 19. st. najveće je pom. naselje hercegnovske općine. U Srbini je 1859. započela raditi Srpska zakladna pomorska škola (upravitelj M. Mrša). Posljednji veliki jedrenjak općine Sloboda (vlasnici Milinovići iz Kumbora) prodan je u inozemstvu u početku 20. st. U aprilskom ratu 1941. H.-N. su okupirale tal. jedinice; u gradu je djelovao MK KPJ (→ mornarički odredi u NOR-u); 1941. formiran Orjenski bataljon Lovćenskog NOP odreda. Otok Lastavica (Mamula) i poluotok Luštica pretvoreni u koncentracione logore; 8. 9. 1943. okupirale su ga njem. jedinice. H.-N. je 29. 10. 1944. oslobodila 10. hercegovačka brigada (→ Boka kotorska).