Kongo
traži dalje ...Kongo, država u z dijelu ekvatorske središnje Afrike s izlazom na Atlantski ocean; 342 000 km²; 2 031 000 st. (1989): Konžani ili Bakonžani (52%), Tekeanci ili Batekeanci (24%) i dr.; porast st. 2,3% (1980-85). Glavni grad Brazzaville (595 102 St., 1985); službeni jezik francuski, govori se kikongo i lingala. Novčana jedinica jest CFA-franak (1 XAF = 100 centima). Ukupan društveni bruto-proizvod 1320 $/st. (1983). K. se sastoji od široke obalne ravnice na jz dijelu unutrašnjeg ravnjaka (500 ··· 1000 m) te nizina uz rijeku Kongo (Zaire) i njezin pritok Oubangui (Ubangi). Obala nije razvedena: ukupna duljina 169 km. Glavne rijeke: Kongo (plovan 2300 km), Oubangui (plovan 2085 km), Likouala, Sangha, Motaba. Trop. klima; sr. god. temperatura 21 ··· 27 °C; oborine 1200 ··· 2000 mm. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 34% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 20%, a u uslužnim djelatnostima 46%. Uzgaja se manioka, šećerna trska, arahidi, ananas, banana, kakaovac, slatki krumpir, riža, kukuruz, uljna palma, duhan, pamuk. Šumarstvo (1982): 2,2 mil. m³ drva (ebanovina, mango, okoumé). Stočarstvo (1984): najviše koza (182 000). Ribarstvo (1983): 31 926 t, uglavnom mor. ribe. Ležišta nafte (6 mil. t, 1985), zemnog plina, fosfata, zlata i dijamanata te bakrene, olovne, cinčane i kositrene rude. Prehr. (uljara, šećerane, proizvodnja alkoholnih i bezalkoholnih pića), drvna, cementna, duhanska, petrokem. (rafinerije nafte) i tekstilna industrija. Gl. izvozni proizvodi: nafta (90%), drvo (5%), dijamanti (3%). Vrijednost izvoza (1984): 1183 mil. $ (SAD 51%, Italija 21%, Francuska 10%, Španjolska 10%). Vrijednost uvoza (1984): 618 mil. $ (Francuska 63%, Brazil 7%, Belgija 3%, Japan 3%, Nizozemska 3%, SAD 3%). Prometna mreža: 802 km željezničke pruge, 8246 km ceste (asfaltirano 10%) i 6485 km unutrašnjih plovnih putova. Međunarodni aerodromi: Brazzaville (Maya-Maya), Pointe-Noire. Gl. pristanište na rijeci Kongu jest Brazzaville; ukupan pristanišni promet oko 400 000 t. Gl. luka: Pointe-Noire (izvoz gabonske manganske rude). Ukupan lučki promet (1984): 7,3 mil. t; ukrcaj 6,5 mil. t, iskrcaj 0,8 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 21 brod (veći od 100 brt) s ukupno 8458 brt ih 23 936 m³; struktura: 18 ribar, brodova (7682 brt) i 3 tegljača (776 brt). Ratnom mornaricom upravlja ministar obrane; oko 250 ljudi. Flota (1986): 7 p. br. i 6 mor. i 4 riječna p. č. Vojnopom. baza Pointe-Noire. – Primorje je dijelilo sudbinu susjednoga kongoanskog područja (→ Zair); od 16. do 18. st. pod loanškom državom (Loango). Francuzi u 19. st. osnivaju koloniju Francuski Kongo (1886-1910; u sastavu Francuske Ekvatorske Afrike 1910-58). Protukolonijalno raspoloženje manifestiralo se u više buna između dva svj. rata. God. 1946. K. je stekao autonomiju, 1958-60. autonomna je republika u Franc. zajednici, a zatim nezavisna država. Nakon voj. udara 1968. izgrađuje socijalističko društvo. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.
Kongo. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 19.3.2025. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/kongo-drzava>.