Krim

Krim, poluotok na južnom dijelu SSSR-a (Ukrajinska SSR), između Azovskog i Crnog mora; 26 000 km²; s kopnom vezan Perekopskom prevlakom; oko 1 500 000 st.; središnji i si dio nizinski, a j planinski; na i dijelu produljuje se u poluotok Kerč (bogata ležišta željezne rude); iz slanih jezera dobiva se sol. K. se ubraja u gl. žitorodne krajeve SSSR-a; j krimska obala ima relativno blagu klimu; uzgaja se vinova loza, voće i povrće; lječilišta i odmarališta (Jalta, Livadija, Masandra, Alupka). U plitkom Sivaškom zaljevu skupina niskih pješčanih otoka koje od Azovskog mora odvaja poluotok Arabatska strelka. Uporište vojnih i pom. snaga SSSR-a. Luke: Sevastopolj (ratna luka, na ušću rijeke Černaje), Kerč (brodogradilište), Evpatorija i Feodosija. – K. je u ← 6. i ← 5. st. bio područje grč. kolonizacije (Hersonez Taurički); u 13-15. st. tu su svoje trg. kolonije osnivale Venecija i Genova; od 1475. pod osmanlijškom vlašću, a 1783. pod ruskom; poprište je → Krimskog rata (1853-56). God. 1905. u Sevastopolju je izbila pobuna u Crnomorskoj floti (Potemkin, Očakov). U II svj. ratu Nijemci su prodrli na K. (11. 10. 1941); Sevastopolj je okupiran 3. 6. 1942, a time i cijeli K. (sovj. Crnomorska flota povukla se u Novorosijsk na Kavkazu). K. je oslobođen Krimskom operacijom (8. 4-12. 5. 1944). U Jaki je 1945. održana konferencija najviših predstavnika SAD, SSSR-a i V. Britanije.