Narodnooslobodilački rat na Jadranu

traži dalje ...

Narodnooslobodilački rat na Jadranu, borbene aktivnosti partizanskih jedinica, pom. i kopnenih snaga NOVJ-e na Jadranskom vojištu u toku 1941-45. U prvom razdoblju (1941-43) djeluju manje kopnene snage na obali i moru te još nedovoljno razvijena mornarica s osloncem na tajne baze na okupiranom, odn. baze na oslobođenom teritoriju i s tipičnom partiz. taktikom. Poslije kapitulacije Kraljevine Jugoslavije najveći dio obale i otoka anektirala je Italija. Rimskim ugovorima (18. 5. 1941) tzv. NDH pripao je manji dio obale i neki otoci. Anektiranim područjem upravljao je do 9. 6. 1941. tal. Civilni komesarijat za Dalmaciju (Commissariato civile per la Dalmazia), koji je 9. juna preimenovan u Guvernatorat za Dalmaciju (Govemo della Dalmazia) sa sjedištem u Zadru. Uz kopnene i zračne snage Talijani su organizirali Vojnopom. komandu za Dalmaciju (Maridalmazia), a bilo joj je potčinjeno čitavo obalno i otočno područje Guvernatorata i Komanda Kraljevske mornarice (Marifiume); glavninu pom. snaga činile su zaplijenjene jugosl. torpiljarke, popisni minolovci, nekoliko patrolnih i torp. čamaca. Početne partiz. aktivnosti na moru odvijale su se u održavanju → partizanskih pomorskih veza (juni 1941), diverzijama i sabotažama, prepadima na pom. saobraćaj i vađenjem mor. mina iz minskih polja; prve mine (juli 1941) izvadili su omladinci s otoka Prvića i iz okolice Trogira, a eksploziv je dostavljan partiz. jedinicama na kopnu. Do kraja 1941. oštećeno je 5 neprijat. rat.br. i 4 druga broda. Štab Sjevernodalmatinskog NOP odreda formirao je 1942. prvu organiziranu grupu partiz. minera (od jula 1942. Minerski odred). Po ustanku u Gracu (24. 1. 1942. zarobljen m. j. Merkur) sve su češći napadi na neprijat. pom. saobraćaj u Makarskom primorju; potopljena su 2 glibodera na ušću Neretve i parobrod Ica (bivši Vis) u Živogošću, izvršen je prepad na m. j. Mira, Dux i dr. U s Dalmaciji Primorska četa Sjevernodalmatinskog NOP odreda uspješno djeluje na moru. Značajan je ustanak na Ižu; zarobljenim brodom Sofija grupa omladinaca prebacila se u partiz. logor na Dugom otoku, a odatle ribar, čamcima u partiz. jedinice na kopnu. Do decembra 1942. iz područja Kornatskih otoka Minerski odred izvadio je i demontirao 105 mor. mina i partiz. jedinicama dostavio oko 10 t eksploziva. Od septembra 1942. Primorski vod stalno napada tal. pom. saobraćaj u Makarskom primorju. Okupator uvodi konvojiranje brodova i protupartiz. brodove. Formirana je 18. 12. 1942. → Sekcija za ratnu mornaricu pri Štabu 4. operativne zone Hrvatske na čelu sa V. Škorpikom. U toku 1942. prepadima na pom. saobraćaj potopljena su ili zaplijenjena 24, a napadnuto i oštećeno 11 manjih brodova. Primorska četa Sjevernodalmatinskog NOP odreda izvela je više uspješnih akcija na moru. U Podgori je 23. 1. 1943. formiran Prvi mornarički odred (→ mornarički odredi u NOR-u). Partizanske aktivnosti se razvijaju uzduž cijele obale. Maridalmazia (Split) je 10. 4. 1943. izdala upute za borbu protiv partizana na moru, čime su Talijani i teoretski priznali partiz. rat na Jadranu. Značajnije aktivnosti na moru (1943): napadnuta sa 103 broda i čamca, zaplijenjeno 37; Minerski odred izvadio je 150 mor. mina; napad motor, leuta Proleter u Neretvanskom kanalu (zarobljen Africano), u Hvarskom kanalu napad NB-9 Biokovca i PČ 54 Turista (zarobljen m.j. Jadro) i NB-6 Napretka i 2 p. č. (zarobljen m. j. Sv. Nikola), kod rta Pelegrina koordiniran napad PČ 41-43, PČ S3, MTB 649 i obalne baterije (zarobljena 2 njem. n. b.). Drugo razdoblje NOR-a (1943-45) imalo je 4 etape: borba za obalu i stvaranje Mornarice NOVJ, akcije s otoka Visa i Ista te završne operacije za oslobođenje čitave obale. Djeluje organizirana Mornarica NOVJ; u bitki za Jadran vodi akcije na slobodnom i okupiranom dijelu Jadrana, samostalno ili sa snagama kopnene vojske. Nakon kapitulacije Italije (septembra 1943) na oslobođenoj jadranskoj obali formirane su → mornaričke komande NOVJ, koje su naoružavale ribarske i zaplijenjene brodove i stvarale flotile naoružanih brodova (→ flotile Mornarice NOVJ), otočke partiz. odrede i bataljone. Novoformirane jedinice 13. divizije i Komanda mornarice NOV i PO u Crikvenici operativnim desantom oslobodili su otoke Cres i Lošinj; u 5 Dalmaciji organizirana je protudesantna obrana otoka, a u središnjoj obalna obrana širega splitskog područja. Radi objedinjavanja i efikasnije organizacije borbi na moru VŠ je 18. 10. 1943. formirao → Mornaricu NOVJ; obala je podijeljena na šest → pomorskih obalskih sektora. Nakon stabilizacije fronte u Italiji Nijemci su zauzeli gotovo cijelu i jadransku obalu i započeli organiziranje svoje RM; štab (Marinegruppenkommando Süd) zapovjedajućeg admirala Jadrana bio je u Opatiji. Štab i jedinice 2. POS-a povukle su se na Dugi otok. Mornarica NOVJ, za borbi u Makarskom primorju, evakuirala je na otoke Brač i Hvar 1, 9. i 11. dalmatinsku brigadu, 4 NOP odreda i oko 15 000 ljudi (ugl. žene i djeca). Za obranu središnjih i južnodalmatinskih otoka 18. 11. 1943. formiran je Operativni štab za obranu otoka; u nj su ušli Štab Mornarice NOVJ i Štab 26. divizije NOVJ; za pojedine otoke odn. grupe otoka (Solta–Brač, Hvar–Vis, Korčula–Mljet–Lastovo) organizirani su posebni štabovi, a uključene su i flotile n. br. 4. i 5. POS-a. Nakon njem. zauzimanja otoka Korčule (21/22. 12) naše se jedinice povlače na otok → Vis i organizira se njegova obrana. Mornarica NOVJ, nakon 4 mjeseca borbi, zadržala je operacijsku osnovicu Dugi otok–Kornati–Žirje–Vis–Lastovo; sa 26. divizijom i savezničkim snagama nastavila je borbu, a Vis je postao tvrđava NOVJ i centar za vezu sa Saveznicima u j Italiji (→ Bari); u j Italiji osn. su prekomor. brigade. Mornarica NOVJ održavala je vlastite komunikacije i vršila organizirane napade na njem. pom. saobraćaj (zarobljavanje broda Anton, poslije → Crvena zvijezda; boj NB-8 Kornata kod → Blitvenice i PČ-22 Streljko u → Kakanskom kanalu). U 1944. Mornarica NOVJ i 26. divizija izvršile su s Visa više desanata na središnje i južnodalmatinske otoke i obalu. Sredinom 1944. štabovi pom. obalnih sektora formiraju jedinice mom. pješadije. U operacijama za oslobođenje Dalmacije i Crnogorskog primorja sudjelovala je Mornarica NOVJ. Na oslobođenoj teritoriji formiraju se mornaričke stanice. Nakon prenošenja težišta borbenih akcija na s Jadran, na 1st je prešao Štab 2. POS-a i 20. 9. organizirana je operacijska baza u kojoj baziraju i saveznički torpedni čamci; formiran je Kvarnerski pom. sastav i Kvarnerski odred mornaričke pješadije. Vršeni su uspješni prepadi na neprijat. pom. saobraćaj (bitka kod → Mauna) i garnizone na okupiranim otocima. Nijemci gube prevlast na moru i zraku; vode samo diverzantske i prepadne akcije (pokušaj napada na brit. krs. u zadarskoj i splitskoj luci). Mornarica NOVJ 1. 3. 1945. preimenovana je u Jugoslavensku mornaricu (JM), a mjesto POS-ova i mom. stanica formirane su → pomorske komande JM i → pomorske obalske komande. Jugoslavenska mornarica neposredno je sudjelovala u borbama za oslobođenje Paga, Raba, Krka, Cresa i Lošinja; u → završnim operacijama sa snagama Pomorske komande sjevernog Jadrana (12 n. br., Kvarnerski odred mom. pješadije, art. divizion, flotila des. brodova, minerski odred, morn, grupa Krk i mom. grupa pri 9. korpusu) djeluje na primor. krilu 4. armije u ličko-primorskoj operaciji i u tršćanskoj operaciji. PČ-8 Udarnik prvi je uplovio (5. 5. 1945) u → Trst (→ Ratna mornarica JNA). – Talijanske vojnopom. snage na i jadranskoj obali: 7 torpilj., 7 t. č., 14 p. č., 12 naoružanih pomoćnih brodova, 3 m-1. i 32 protupartizanska broda. Njem. vojnopom. snage na Jadranu (1. 4. 1944): 11. divizija za osiguranje sa štabom u Trstu (1. i 2. eskortna flotila, 13 br.; 2. protupodmom. flotila, U 202 i U 208; 6. flotila m-1., 6 m-1., 3 grupe m-p.); 1. divizija torp. čamaca sa štabom u Veneciji (3. flotila t. č., 8 t. č.; 7. flotila t. č., 8 t. č.; 24. flotila t. č., 10 t. č.); 10. desantna flotila (više dvotrupnih penisa, des.-jurišnih čamaca i des. brodova u Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku); 6. transportna flotila (naoružani m.j. i specijalni transp. brodovi; raspoređeni u većim lukama). Potkraj augusta 1944. njem. RM brojila je 22 922 pripadnika; ukupan broj osoblja tzv. NDH iznosio je 1718 ljudi (na plovnim jedinicama 7 časnika, 33 dočasnika i 250 mornara; kompletne posade bile su na TA 48, G 102 i G 104 i na 7 t.č.).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.

Citiranje:

Narodnooslobodilački rat na Jadranu. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.10.2024. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/narodnooslobodilacki-rat-na-jadranu>.