Nova Gvineja

Nova Gvineja (00 ··· 10° S; 131 ··· 151° E), otok u Tihom oceanu, po veličini drugi na Zemlji (iza Grenlanda); 785 000 km²; oko 3,5 mil. St.; z dio pripada Indoneziji (pokrajina Irian Jaya), i dio Papui i Novoj Gvineji. Stanovnici su Papuanci, Melanezijci te doseljeni Malajci, Kinezi, Japanci i Evropljani; u središnjem dijelu žive Papuancima srodni patuljasti domoroci. N.G. pruža se u duljini od 2400 km; brdovita (Carstensz, 5030 m) u središnjem i s dijelu, niska na j; brojni aktivni vulkani (Manam, Karkar). Veći zaljevi: Geelvinški, Papuanski i Hounski. Trop. klima; sr. god. temp. 22 ··· 32 °C (iznad 1500 m 15 ··· 28 °C); oborine: 1000 ··· 6500 mm. Veće rijeke: Sepik (950 km), Fly (800 km), Ramu (580 km), Mamberamo, Digul; Sepik, Fly i Digul plovne za veće brodove. Uzgaja se slatki krumpir, manioka, kukuruz, sago, kokosova i uljna palma, kakaovac, čaj, banane, mirodije; stočarstvo (svinjogojstvo); ribarstvo. Ležišta ugljena, nafte, bakrene rude, zlata, srebra. Gl. luke i gradovi: Djajapura (Indonezija), te Port Moresby i Lae (Papua i Nova Gvineja). – Otkrili su je Portugalci (1526); u 19. st. z dio otoka anektirali su Nizozemci, j dio Britanci, a si Nijemci; u I svj. ratu Australija je okupirala njem. dio. U II svj. ratu N. G. i mora oko nje bila su poprište teških borba Saveznika i Japanaca, koji su 1942. izveli invaziju na otok; jap. pokušaj da osvoje Port Moresby kao bazu za napadaj na Australiju doveo je u maju 1942. do pom.-zračne bitke u Koraljnom moru u kojoj su Saveznici pobijedili. Amer. desantom kod Laeja (august 1943) počelo je protjerivanje Japanaca s otoka. Nakon II svj. rata N. G. je skrbničko područje UN pod nadzorom Australije; 1963. Zapadni Irijan pripao je Indoneziji. Područje pod australskom upravom postalo je nezavisnom državom (→ Papua i Nova Gvineja).