Sjeverno more

traži dalje ...

Sjeverno more (Nordik), rubno more Atlantskog oceana, između V. Britanije, Skandinavskog poluotoka, Jyllanda i evr. kopna; s granica: Dunnet Head (Škotska) –Orkneysko otočje – Shetlandsko otočje – norv. obala (j od Sogneanskog fjorda); na j je Engleski kanal (La Manche), a s Baltičkim morem ga povezuje Skagerrak i Kattegat; 544 000 km². S.m. je plitko; sr. dubina 96 m ; najveća dubina 869 m ispred j norv. obale; pličina Dogger Bank ispred V.Britanije, dubina 14 ··· 25 m. Vremenske prilike uvjetovane su islandskom ciklonom i sibirskom anticiklonom (zimi), ljeti i azorskom anticiklonom; sr. temp, zraka zimi oko 5 °C, ljeti 13 ··· 15 °C; česte oborine i magle; zimi prevladavaju S i SW, a ljeti NW i N vjetrovi; sr. god. temp, mora iznosi 11,5 °C na j a 9 °C na s; slanost 32 ··· ··· 35‰ (na ušćima Labe, Rajne i Wesera do 20‰). Plimni val iz Atlantskog oceana širi se uz Škot. obalu, kroz Engleski kanal i uz norv. obalu; amplituda mor. mijena od 0,5 m (uz norvešku obalu) do 5 m (kod Oostendea) i 7 m (uz brit. obalu). Ekonomski vrlo značajno (jedno od najbogatijih svj. ribolovnih područja, eksploatacija nafte i prirodnog plina iz podmorja; pom. promet vrlo jak; koncentracija industrije u obalnim zemljama). Svj. luke: Bremen, Hamburg, Amsterdam, Rotterdam, Antwerpen, Dunkerque, London, Bergen. – U I i II svj. ratu S.m. bilo je jedno od gl. pom. ratišta (→ svjetski rat, prvi i drugi).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.

Citiranje:

Sjeverno more. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 30.4.2025. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/sjeverno-more>.