sekstant

sekstant (lat.), navig. instrument za precizno mjerenje visine neb. tijela (u astronomskoj navigaciji) te vertikalnih i horizontalnih kutova objekata (u terestričkoj navigaciji). Princip s. počiva na Newtonovu zakonu odbijanja svjetlosnih zraka: kut pod kojim se upadna zraka odbija od zrcalne plohe jednak je upadnom kutu te zrake; ako se zrcalna ploha zakrene za neki kut, odbijena se zraka zakrene za dvostruko veći kut; to znači da je izmjereni kut ß dva puta veći od kuta između ravnina zrcala (β = 2α); ljestvica limba (luk 60 ··· 70°) podijeljena je tako da ne daje kut (α) koji zatvaraju zrcala nego njegovu dvostruku vrijednost, tj. pravi izmjereni kut (β). Ako se alhidada duž limba pokrene toliko da oba zrcala budu međusobno paralelna, neposredna se i dvostruko odražena slika prekriva i oba kuta (α i ß) jednaka su nuli; indeks na alhidadi se podudara s nulom na limbu pa se taj položaj naziva nultim. Pri mjerenju vertikalnih kutova ravnina je s. u vertikalnom položaju; reflektirani se vrh terestričkog objekta pomicanjem alhidade dovodi u podnožje izravne slike objekta; ako se mjeri visina neb. tijela, njegov se donji ili gornji rub dovodi na crtu mor. horizonta; pri mjerenju horizontalnih kutova s. se drži vodoravno, izravno se gleda lijevi objekt, a pomicanjem alhida dovodi se u pokriće reflektirana slika desnog objekta. Vrijednost kuta u stupnjevima čita se s limba, a minute i dijelovi minuta s pomoću bubnjića ili → nonija; vertikalni kutovi i visine neb. tijela ispravljaju se za grešku ekscentriciteta i indeksnu grešku (→ sekstantne greške); kontrolira se i okomitost velikog i malog zrcala, paralelnost zrcala i optičke osi dalekozora. Posebna je vrsta optičkog s. periskopski s. koji upotrebljavaju podmornice na periskopskoj dubini; točnost izmjere visine ± 2' ; može biti priključen na posebni el. integrator koji automatski izračunava srednje vrijednosti za vremenski interval od 2 min. Među s. s umjetnim obzorom, za brod je praktičniji s. u kojega se morski obzor ostvaruje s pomoću libele (libelni s.) ili s pomoću giroskopa (giroskopski s.) pa mjerenje visine neb. tijela nije ovisno o vidljivosti mor. obzora; izmjerena visina nema grešku zbog dubine (depresije) mor. obzora (→ obzor ili horizont). Radio-sekstant (1952) automatski prati i mjeri visinu i azimut na osnovi prijema radio-valova što ih Sunce i Mjesec odašilju u mikrovalnom spektru; služi i za opažanja stajaćica i planeta. Gl. dijelovi: stabilizirana platforma, antenski sistem i sistem traženja, prijemnik, ploča s kontrolnim instrumentima i pokazivačima (noviji su u vezi s elektron, računalima i daju geogr. koordinate pozicije broda). R. s. omogućuje opažanje bez obzira na stanje u atmosferi, ali je glomazan, težak i skup. – Najstariji instrument za mjerenje visine jest → astrolab; u 15. st. upotrebljavao se i kvadrant; od sredine 17. st. → Jakovljev štap jedino se upotrebljavao na brodovima; potkraj 17. st. prihvaćen je Davisov kvadrant, savršeniji instrument. Mnogi smatraju da je Godfreyjev kvadrant, konstruiran na principu refleksije, preteča današnjih sekstanata; sličnu spravu opisuje i I. Newton (1700). Ipak se s. Johna Hadlevja (1731) s manjim izmjenama zadržao sve do danas. Nekad je luk tijela s. imao 45° (¹/₈ kružnice) pa se nazivao oktant.