unutrašnja plovidba

unutrašnja plovidba, plovidba rijekama, kanalima i jezerima, osim na dijelovima rijeka i jezera po kojima plove i mor. brodovi (npr. Dunav do Brăile i Galaţija; rijeke jadranskog sliva, Skadarsko jezero i Rijeka Crnojevića). Pravo unutrašnje plovidbe obuhvaća norme koje reguliraju plovidbu odn. prijevoz na unutrašnjim plovnim putovima. Međunar. javno pravo normira pravo ulaska stranih brodova i njihov pravni status dok se nalaze u tim vodama. Pravo ulaska stranih brodova u unutrašnje vode SFRJ regulira → Zakon o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi SFRJ; strani brodovi mogu ploviti samo dijelovima na kojima vrijedi međudržavni ili međunar. režim plovidbe; u drugim plovnim putovima mogu ploviti po odobrenju Saveznog komiteta za saobraćaj i veze; strani ratni, javni i ribar, brodovi mogu uploviti u unutrašnje plovne putove SFRJ samo po odobrenju nadležnog organa. Od međunar. ugovora koji normiraju plovidbu rijekama SFRJ na snazi je Konvencija o režimu plovidbe Dunavom (Beograd, 1948); zaključeni su i posebni međudržavni ugovori za plovidbu Dravom, Tisom, Begejom i Bojanom. Dunavska komisija donijela je nekoliko akata o plovidbi Dunavom. Danas su na snazi Osnovne odredbe o plovidbi Dunavom (1967). U pogledu upravno-pravnog normiranja unutrašnje plovidbe u SFRJ najvažniji je Pravilnik o plovidbi unutrašnjim plovnim putovima (1981); odnosi se na plovidbu po međunar. i međudržavnim rijekama, kao i rijekama koje protječu kroz dvije ili više republika ili su granice između njih; na ostalim rijekama i jezerima plovidba je regulirana republičkim ili pokrajinskim propisima; za plovidbu Skadarskim jezerom vrijede propisi pom. plovidbe. U svijetu postoji više sistema normiranja prijevoznih ugovora; u SFRJ su prihvaćene norme pom. prava (za tehn. ili upravna pitanja postoje posebne norme). Komitet za unutrašnji transport Evropske ekonomske komisije UN u Ženevi usvojio je: Konvenciju o ugovoru o prijevozu robe u unutrašnjoj plovidbi (1959), Konvenciju o upisu brodova unutrašnje plovidbe (1965), Konvenciju o ograničenju odgovornosti vlasnika brodova unutrašnje plovidbe (1973), Konvenciju o izjednačenju izvjesnih pravila u predmetu sudara brodova u unutrašnjoj plovidbi (1960; ratificirala SFRJ), Konvenciju o baždarenju plovila unutrašnje plovidbe (1966; ratificirana). Značajan je i Sporazum o remorkaži, pružanju pomoći prilikom havarija i agentiranju (Bratislava, 1955); tom su Sporazumu pristupili (1966) Jugoslovensko rečno brodarstvo i Dunavski Lloyd. Imovinskopravne konvencije su na osnovama pomorskopravnih konvencija. – Prema namjeni razlikuje se putnička, teretna i mješovita plovidba. Brodovi u. p. u mnogome se razlikuju od mor. brodova (→ riječni brod); teretni brodovi (samohodni teretnjaci) plove samostalno; prevladavaju potisni i tegljeni sistemi (→ plovidbeni sistemi, riječni). Navigaciju karakterizira niz specifičnosti na plovidbenom putu, u prvom redu hidroloških (→ riječna navigacija; → jezerska navigacija; → manevriranje brodom).