dan

dan, vrijeme punog okreta Zemlje oko svoje osi određeno intervalom između dvaju uzastopnih prolazaka nekoga neb. tijela kroz meridijan nepokretnog motritelja. Dobiven d., ponovljen d. pri prelasku meridijana 180° u plovidbi brodom prema Ε radi zadržavanja točnoga kalendarskog datuma; u brod. dnevniku za određeni datum upisuju se dva ista d. u tjednu (→ zonsko vrijeme). Građanski d., dio sr. Sunčeva d. od početka svitanja do završetka sutona (→ sumrak); ostali je dio vremena noć; nagnutost zemaljske osi uzrokuje promjenu duljine d., trajanje ovisi ο geogr. širini i ο relativnoj vrijednosti Sunčeve deklinacije; na s hemisferi najdulji je d. za ljetnoga (22. juna), a najkraći za zimskoga solsticija (22. decembra); na j hemisferi obrnuto je; za ekvinocija (21. marta i 23. septembra) d. i noć traju jednako; na ekvatoru d. i noć traju po 12 sati (→ danji ili vidljivi luk). Izgubljen ili antipodski d., ispušten d. pri prelasku meridijana 180° u plovidbi brodom prema W radi zadržavanja točnoga kalendarskog datuma. Kalendarski d. počinje u ponoć i traje 24 sata. Mjesečev d., vremenski razmak između dvaju uzastopnih Mjesečevih prolazaka kroz gornji motriteljev meridijan; prosječno traje 24 h i 50 min srednjeg Sunčeva vremena. Nautički d., plovidbeno vrijeme između dvaju pravih podneva. Planetni d., vremenski razmak između dvaju uzastopnih prolazaka nekog planeta kroz gornji motriteljev meridijan (npr. Marsov dan, Jupiterov dan i sl.); ne traju jednako, a i vremenski se razlikuju. Polarni d., vremenski period u polarnim krajevima (između pola i polarnice) kad Sunce ne zalazi (Sunčeva deklinacija istoimena s geogr. širinom). Sunčev d., vremenski razmak između dvaju uzastopnih prolazaka Sunčeva središta kroz donji motriteljev meridijan (naziva se i prividnim S. d.); pravi S. d. određuje se prolaskom središta pravog Sunca kroz donji meridijan; zbog nejednolika Zemljina gibanja po ekliptici, pravi S. d. nejednaki su i nepraktični za reguliranje života; srednji S.d. određuje se prolaskom središta zamišljenoga srednjeg Sunca kroz donji meridijan; sr. vrijednost prividnih S. d. traje 24 sata sr. Sunčeva vremena, odn. 24 h 03 min 56,56 s zvjezdanog vremena (→ jednadžba vremena; → vrijeme). Zvjezdani d., vremenski razmak između dviju uzastopnih gornjih kulminacija iste zvijezde odn. proljetne točke; kraći je za 3 min i 55,91 s od sr. Sunčeva dana; zbog precesije proljetne točke sr. duljina z. d. iznosi 23 h 56 min 04,991 s sr. Sunčeva dana. U praksi su također poznati ekvinocijski d., kad je deklinacija Sunca nula (21. 3. i 23. 9.) te solsticijski d., kad je deklinacija Sunca najveća, pozitivna odn. negativna (22. 6. i 22. 12).