vrijeme

vrijeme, razmak između dva opažanja u slijedu događaja; mjeri se motrenjem periodičnog gibanja neb. tijela odn. → urama, koje slijede to gibanje (→ dan). Vrijeme koje se temelji na trajanju pravog Sunčeva dana naziva se pravo Sunčevo vrijeme; mjesno pravo vrijeme (t_p) odnosi se na motriočev meridijan (t_p= 12 h 00 min: Sunce prolazi kroz gornji meridijan); greenwičko pravo vrijeme (T_p) odnosi se na greenwički meridijan; međusobno se razlikuju za geogr. dužinu (t_p = T_p + λ). Budući da su pravi Sunčevi dani nejednolika trajanja u toku godine, pravo Sunce zamijenjeno je srednjim (zamišljenim) Suncem, koje se giba jednolikom brzinom po neb. ekvatoru. Vrijeme kojemu je osnova gibanja sr. Sunca (sr. Sunčev dan) naziva se sr. Sunčevo vrijeme; može biti mjesno (t_s) i greenwičko (T_s) sr. Sunčevo vrijeme (T_s = t_s + λ; λ = t_s – T_s; → kronometar, brodski; → nautički godišnjak). Vrijeme trajanja sr. Sunčeva dana u sekundama podijeljeno s 86 400 definira sr. Sunčevu sekundu. Razlika između pravog (t_p, T_p) i srednjeg Sunčeva vremena (t_s, T_s) naziva se → jednadžbom vremena (e = = T_p – T_s; T_p = Ts + e; t_p = T_s + e + λ). Univerzalno vrijeme (engl. Universal Time; kr. UT) zasniva se također na rotaciji Zemlje, tj. isto je što i srednje Sunčevo vrijeme; UT₀ je nekorigirano UT-vrijeme (njegove jedinice odgovaraju sr. Sunčevoj sekundi): UT₁ je UT₀-vrijeme korigirano za utjecaj gibanja zemaljskih polova, isto je što i greenwičko sr. vrijeme (Greenwich Mean Time, kr. GMT); UT₂ je UT₁-vrijeme korigirano za promjene brzine rotacije Zemlje tokom godine. UT-vrijeme moguće je s greenwičkog meridijana protegnuti na zemaljsku kuglu u obliku 24 standardne vremenske zone; svaka zona po širini obuhvaća 15° razlike geogr. širine odn. 1 sat UT-vremena; sr. mjesno vrijeme središnjeg meridijana (t_s) odgovara čitavoj zoni i naziva se → zonsko vrijeme (t_x); od sr. greenwičkog vremena razlikuje se za zonski indeks (x); t_x = T_s + x; t_x = t_s + (x – λ). U astronomiji se primjenjuje i pravo zvjezdano vrijeme, koje se mjeri prividnim dnevnim gibanjem udaljenih zvijezda (ne Sunca). Sr. zvjezdano vrijeme jest korigirano pravo zvjezdano vrijeme; u odnosu na sr. Sunčevo vrijeme (zbog revolucije Zemlje) postoji razlika koja na → godinu iznosi jedan sr. Sunčev dan (86 400 s). Zvjezdano se vrijeme u navigaciji računa od prolaska proljetne točke kroz gornji motriočev meridijan pa se ono može definirati kao njezin mjesni (s_γ) ili greenwički satni kut (S_γ) mjeren u satima: t_z – mjesno i T_z – greenwičko zvjezdano vrijeme. Efemeridsko vrijeme (Ephemeris Time, kr. ET) temelji se na orbitalnim gibanjima Zemlje, Mjeseca i planeta u Sunčevu sustavu. God. 1956. Međunarodni komitet za utege i mjere odredio je ET sekundu kao 1/31 556 925,9747 dio 1900. trop. god. (1. januara u podne). Kao standard uzima se međunar. atomsko vrijeme (TAI), koje se temelji na definiciji sekunde (XIII. generalna konferencija za utege i mjere, 1967) u trajanju 9 192 631 770 perioda zračenja; odgovara prijelazu između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija 133. Ta veličina najpribližnije odgovara efemeridnoj sekundi (danas osnovna SI-jedinica neovisna ο sekularnim promjenama u gibanju neb. tijela). TAI-vrijeme koordinirano s UT₂ naziva se UTC-vrijeme (Coordinated Universal Time).