Zemlja

Zemlja, planet → Sunčeva sistema; giba se po ekliptici na srednjoj udaljenosti od 1496,7 · 10⁵ km (perihel 1468,5 · 10⁵ km, afel 1518,9 · 10⁵ km). Pravi joj je fizički oblik → geoid; on se ne može mat. izraziti pa se u geodetskim izmjerama predstavlja rotacijskim elipsoidom. U navig. praksi smatra se kuglom čiji je obujam jednak elipsoidu; polumjer: r= ³√ a²b  ≈ 6371 km. WGS elipsoid (engl. World Geodetic System, 1972): velika poluosa a = 6 378 135 m, mala poluosa b = 6 356 750,52 m, sr. polumjer (2a + b)/3 = 6 371 006,84 m, spljoštenost f = 1 – b/a = 1/298,26, ekscentričnost e = (2 f – f²)^1/2 = 0,0818188. Z. se sastoji od hidrosfere (→ voda; → svjetsko more), litosfere i → atmosfere; za navigaciju je značajno i → Zemljino magnetsko polje; zemaljska je površina oko 510 100 933 km², obujam 1 082 841 km³, masa 5975 · 10²⁴ kg, prosječna gustoća 5514 kg/m³, prosječna površinska temp. 14,3 °C (od neutralnog temp. sloja prema dubini temp. raste za oko 1 °C na svaka 33 m – geotermički stupanj). Revolucija Z. traje → godinu dana, a rotacija jedan → dan. Rotacijska os Zemlje nagnuta je prema ekliptici za 66°33' (posljedica → godišnja doba); točke gdje rotacijska os probada zemaljsku površinu nazivaju se geogr. polovi; velika kružnica čija ravnina stoji okomita na os naziva se → ekvator (opseg oko 40 076 594 km); velika kružnica koja prolazi kroz polove naziva se → meridijan (opseg 40 009 153 km; duljina 1° meridijanskog luka u km: 111,136 – 0,562 · cos 2φ); mala kružnica paralelna s ekvatorom naziva se → paralela; mreža meridijana i paralela omogućuje određivanje geogr. položaja nekog mjesta na Zemlji.